BiH: Ekonomija u ruševinama, institucije pred bankrotom, stanovništvo na rubu siromaštva

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dvadeset godina nakon okončanja rata Daytonskim mirovnim sporazumom, Bosna i Hercegovina se još uvijek nalazi u koruptivnom sustavu političke ekonomije koji nagrađuje šefove političkih stranaka i sve one njima lojalne dok je ekonomija zemlje u ruševinama, državne institucije su na rubu bankrota, a građani BiH na ivici siromaštva, navodi se u studiji autora Srđana Blagovčanina i Borisa Divjaka koju je objavio Centar za transatlantske odnose Univerziteta Johns Hopkins u Washingtonu.

Autori podsjećaju da je prva poslijeratno desetljeće (1996-2006) bila obilježena naglim ekonomskim rastom potmomognutim stranom pomoći i međunarodnom intervencijom u svrhu stvaranja institucija vlasti, ali jako malo reformi je provedeno od tada pa do danas.

Bosna i Hercegovina se, kako ističu, nalazi u zastoju na putu prema članstvu u Europskoj uniji i mora pronaći načine da stane u kraj gramzivosti svojih političara, rastereti poduzetnike i omogući prosperitet svojim građanima.

''Prijeko nužni poticaj više ne može doći iz intervencija međunarodnih institucija onog tipa kakve su se prakticirale u prvoj poslijeratnom desetljeću od strane Visokog predstavnika. Europska unija očekuje da Bosna i Hercegovina ispuni uvjete za ulazak u EU snagom vlastitog suvereniteta i volje, a ne nametanjem. Ta volja ne postoji danas, jer mnogi od onih koji su na vlasti zaziru od gubljenja svog povlaštenog položaja, a boje se i odlaska u zatvor ukoliko neovisno sudstvo, slobodni mediji, građansko društvo i istinski demokratski procesi konačno pozovu na odgovornost korumpirane političke stranke zbog iskorištavanja povjerenja građana u svrhu osobnog bogaćenja, navodi se u studiji.

Autori tvrde da je politička ekonomija u BiH nepovoljna za reforme, jer lideri političkih stranaka i same stranke služe samo uskim interesima pojedinaca, ekonomija zemlje je preopterećena javnim dugom, komplicirano poslovno okruženje otežava oporavak i rast, neformalne mreže potiču pokroviteljstvo, privilegije i kronizam, poduzeća u državnom vlasništvu stvaraju uglavnom ekonomske gubitke i donose prihode političkim strankama, pravosuđe se postupno stavlja pod kontrolu političkih stranaka, mediji i civilno društvo ne egzistiraju u slobodi i žive u strahu, nezaposlenost i siromaštvo su u porastu, a država ne može provesti čak ni reforme koje su prošle zakonodavnu proceduru.

''Da bi BiH imala šansu krenuti naprijed, postojeća politička ekonomija mora se mijenjati. To zahtijeva višestruki napor, za što će biti zaduženi sami građani BiH, ali dobit će podršku od strane EU. Privatizacija, reforme u zakonodavstvu u oblasti ekonomije, unutarnja demokratizacija političkih stranaka, viši stupanj neovisnosti sudstva, snažno civilno društvo, prestanak subvencioniranja medija od strane struktura vlasti, su sve redom neophodni elementi ali ništa od toga neće biti dostatno u slučaju fragmentiranog provođenja, upozorava se u studiji.

Stoga autori preporučuju da uloga Visokog predstavnika nastavi da egzistira sve više u pozadini, osim u slučaju ugrožavanja mira i sigurnosti, te da zahtjevi EU budu podstrijek reformskim naporima. Također, predlažu da vlasti u BiH učine zajednički napor da se pojednostave vladajuće strukture u skladu s načelom supsidijarnosti.

Među prijedlozima je i onaj da državni parlament zahtijeva unutarnju demokratizaciju u svim političkim strankama i da ukine političko imenovanje direktora u državnim kompanijama, koje bi trebale provoditi tenderske procedure i privatizaciju, uzimanje kredita i primanje subvencija samo u skladu s pravilima EU.

Parlament, ističu Blagovčanin i Divjak, treba smanjiti birokraciju i administrativne troškove, staviti moratorij na dalje zapošljavanje u državnoj službi i zahtijevati da izabrani dužnosnici moraju prijaviti svoju imovinu, a da kompanije u državnom vlasništvu moraju svoje proračune i finacijske izvještaje učiniti dostupnim javnosti.

EU, pak, treba oživiti strukturni dijalog o pravosuđu koji je u zastoju, da inzistira na provedbi svojih preporuka kao preduvjet za financijsku podršku, kao i da suci budu imenovani isključivo na temelju stručnih kvalifikacija. Pravosuđe mora otkloniti problem velikog broja nagomilanih sudskih slučajeva i usredotočiti se na slučajeve velikih korupcijskih afera, uz pomoć EU. Zabrana putovanja u inozemstvo i zamrzavanje imovine u inozemstvu su neki od instrumenata koje bi EU i strane vlade mogli aktivirati u svrhu podrške ovom procesu.

Entitetski parlamenti, kao i onaj na državnom nivou, trebaju prekinuti sa subvencioniranjem medija, zahtijevati javni natječaj za oglašavanje putem javnih institucija, kao i za bilo koju vrstu financiranja organizacija civilnog društva, te jačati uloge institucije ombudsmena, revizora i regulatornih agencija.

''Niti jednu od ovih reformi neće biti lako provesti, jer zadiru u interesne sfere i duboko ukorijenjene prakse. Ali, ovaj postupni proces reformi se neće moći ostvariti bez sveopćeg napora u svrhu promjene političke ekonomije'', zaključuje se u studiji Srđana Blagovčanina i Borisa Divjaka koju je objavio Centar za transatlantske odnose Univerziteta Johns Hopkins u Washingtonu.