BiH i Srbija certifikatima protiv 'genetike'

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Srbiji je zabranjena proizvodnja i promet genetski modificiranih organizama, ali se proizvodi s tim sastojcima slobodno prodaju na tržištu Srbije. Najviše je riječ o uvoznim proizvodima životinjskog porijekla, pa je zato u Srbiji te Bosni i Hercegovini počelo izdavanje certifikata "Dunav Soja", koji garantira da se ne prodaje GMO.

Al Jazeerina ekipa posjetila je kompaniju Animal Commerce, gdje podsjećaju da će organizam preraditi sve, ali će u njemu ostati tragovi onoga što je pojedeno. Kokoškama će se zadržati u mesu ili jajima, što će, dalje, u sebe unijeti ljudi.

"Svako jaje koje izađe iz ovog centra je zdravo jaje, koje isključivo ne sadrži GMO", uvjerava Bojan Mirkić iz te kompanije.

To im je i potvrđeno certifikatom "Dunav Soja", čime su postali prva kompanija u Srbiji s tom oznakom.

Poštivanje strogih uvjeta

"Ovo nije nešto što je obavezno, što lanci traže. Ovo je stvar koju smo mi uveli. U Srbiji nije dozvoljen promet GMO, ali se to ne može garantirati za robu iz uvoza. Ovom prilikom možemo da kažemo da sva roba koja se nalazi na policama je sa genetski nemodificiranom sojom", dodaje Mirkić.

To je jedini certifikat kojim se u Srbiji te Bosni i Hercegovini smije označiti da proizvod ne sadrži GMO, jer zakon zabranjuje proizvođačima da ističu ima li ili nema GMO sastojaka.

"Europa uvozi soju, i to najvećim dijelom GMO koju uvozi iz prekooceanskih zemalja, tako da je preko 85 posto proizvoda životinjskog porijekla, mesa, mlijeka, jaja u Europi hranjeno genetski modificiranom hranom. Takvi proizvodi se nalaze rame uz rame sa našim domaćim proizvodima u supermarketima i mi zaista ne možemo napraviti razliku bez bilo kakvih oznaka kvaliteta", ukazuje Jovana Đisalov iz organizacije "Dunav Soja".

Standard treba potvrditi kako je soja, osim što nije genetski modificirana, uzgajana u dunavskoj regiji. To znači i da su proizvođači koji su ga dobili ispoštovali stroge uvjete te da je hrana koju proizvode visokog kvaliteta.

"S jedne strane, štitimo naše domaće poljoprivredne proizvođače genetski nemodificirane soje i industriji dajemo mogućnost da istakne, da označi kvalitetu koji ima, ali i potrošačima dajemo mogućnost izbora ukoliko žele da se opredijele za proizvode koji su strogo kontrolirani", dodaje Đisalov.

Proizvodnja i promet genetski modificiranih organizama zabranjena je u Srbiji i nadležni kažu da se to neće mijenjati.

"Za nešto duže od mjesec dana počet će žetva soje i iz njezinih mahuna će se vaditi zrna koja sigurno nisu genetiski modificirana, a to garantira zakon koji zabranjuje promet i uzgoj takve vrste soje. Ako Srbija želi da bude članica Svjetske trgovačke organizacije, morat će dozvoliti i promet genetski modificirane soje", javio je Al Jazeerin reporter.

'Konzumira se desetljećima

Jedina zaštita u tom slučaju mogu biti carinske barijere, tvrdi profesor Poljoprivrednog fakulteta Miladin Ševarlić, borac protiv GMO-a. Nedavno je izabran za zastupnika, pa će, kaže, tu borbu prenijeti i u Skupštinu Srbije.

"Možemo tražiti dodatna ispitivanja zdravstvene sigurnosti proizvoda koji su na bazi genetski modificirane soje, a koje se uvoze kod nas, i na taj način praktično da usporavamo, otežavamo, onemogućavamo plasman tih proizvoda na naše tržište, što je potpuno legitimno", objašnjava Ševarlić.

Pojedini genetičari ipak tvrde da GMO nisu štetni za ljude, da se na pojedinim tržištima desetljećima konzumira takva hrana i da nema dokaza da negativno utječe na zdravlje.