BiH plaća najveću cijenu plina u Europi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Direktor Tajništva Energetske zajednice iz Beča Janez Kopač upozorio je danas da Bosna i Hercegovina znatno zaostaje u ispunjavanju međunarodnih obaveza u energetskom sektoru, te pozvao nadležne vlasti u BiH da se intenzivnije uključe u aktivnosti reguliranja ove oblasti na državnom nivou.

Kopač je u Sarajevu bh. parlamentarcima - članovima Komisije za promet i komunikacije Predstavničkog doma i Komisije za vanjsku trgovinsku politiku, carine, promet i komunikacije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) predstavio aktualne aktivnosti Energetske zajednice s fokusom na implementaciju ugovornih obaveza koje je BiH preuzela kao zemlja-članica ove zajednice.

''BiH ne zaostaje samo u odnosu na ispunjavanje međunarodnih obaveza, nego i u odnosu i na sve druge zemlje u regiji, koje su odmakle u reformama koje se tiču energetskog sektora'', istaknuo je Kopač u izjavi za medije, ocijenivši da je najveći problem u BiH u sektoru plina.

Upozorio je da BiH još nema zakona o plinu na državnoj razini, te da preuzimanje direktiva i standarda Europske unije (EU) na području energetike podrazumijeva uspostavu jedne agencije za naftne rezerve na razini BiH, jednog regulatora za tržište električne energije (što već postoji), kao i za sektor plina, te donošenje jednog akcionog plana za obnovljive izvore energije i akcionog plana energetsku efikasnost na nivou BiH.

Ocijenio je da je u vezi s tim nužno pristupiti odgovarajućim reformama na dobrobit građana BiH.

Dodao je da bh. entiteti imaju relativno dobre akcijske planove, te da ih je nužno sintetizirati na razini BiH, navodeći da nema političke volje da se te stvari urede na način koji podrazumijeva članstvo u Energetskoj zajednici, "koja je "predsoblje" za pristupne pregovore odnosno otvaranje poglavlja o energetskom sektoru s EU-om".

Odgovarajući na novinarske upite u vezi s različitim aspektima i strateškim pravcima u sklopu energetskog sektora, Kopač je kazao da bi se, uz uvjet reguliranja ove oblasti na državnom nivou BiH, mogla dobiti i EU sredstva za te svrhe, a kao primjer naveo je mogućnost dobivanja sredstava za izgradnju plinovoda od Bosanskog Broda do Zenice.

Na upit o benefitima koje bi BiH imala, ukoliko bi područje plina regulirala na državnom nivou, te o "pričama" o tzv. "južnom toku", direktor Tajništva Energetske zajednice iz Beča, kazao je da je svako razmišljanje o južnom toku potpuna iluzija i samozavaravanje.

Po njegovim riječima, usvajanje regulative na državnom nivou za područje plina ishodilo bi brojnim prednostima za potrošače, uključujući i tzv. mogući "pristup treće strane", odnosno uspostavljanje konkurencije te uvođenje drugih dobavljača, a što bi najvjerojatnije rezultiralo smanjenjem cijene plima, budući da BiH plaća najveću cijenu plina na području Europe.

Kopač navodi da za to nije kriv samo ruski "Gazprom" s relativno visokim cijenama, nego da je to uzrokovano i plaćanjem transportnog puta kroz Mađarsku.

Predsjednik Komisije za promet i komunikacije Predstavničkog doma PSBiH Momčilo Novaković novinarima je kazao da se radi o redovnoj godišnjoj prezentaciji aktivnosti realiziranih u sklopu Energetske zajednice, podsjećajući da je BiH njena članica te da Tajništvo ove zajednice pruža pravnu i tehničku pomoć BiH.

Dodao je da ta prezentacija pokazuje što još nije urađeno i što BiH čeka u sljedećem razdoblju, uz ocjenu da postoje oblasti u kojima je naša zemlja ostvarila napredak, ali se suglasio s Kopačem da u gasnom plinskom nije ostvaren nužni napredak.

''Realno je očekivati da se u ovoj oblasti napravi značajniji napredak, ukoliko se ispoštuje sve ono što su bh. lideri potpisali (Izjava Predsjedništva BiH)'', smatra Novaković.

Kao potpisnica Ugovora o energetskoj zajednici, Bosna i Hercegovina se obavezala da će, primjenom glavnih zakona EU o energiji u određenom roku, razviti odgovarajući regulatorni okvir i liberalizirati svoja energetska tržišta.

Energetska zajednica je međunarodna organizacija koja se bavi energetskom politikom, a osnovana je ugovorom koji utemeljuje Energetsku zajednicu.

Ugovor je stupio na snagu 2006. godine. Potpisnici su Europska unija i osam ugovornih strana iz jugoistočne Europe i regije Crnog mora - Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Srbija i Ukrajina. Gruzija, Armenija, Norveška i Turska sudjeluju kao promatrači.