BiH prva na svijetu proizvodi halal hranu za ribe

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina mogla bi postati jedna od vodećih zemalja u Europi i svijetu kada je riječ o proizvodnji hrane za ribe zahvaljujući ideji Samira Lagarije, čelnog čovjeka grupacije Bosnet, koja je prva u svijetu dobila certifikat za proizvodnju halal hrane za ribe.

Certifikat su dobili u veljači 2014. godine, a ističu da je to potvrda da hranu prave od najkvalitetnijih sirovina, što svjetsko tržište već prepoznaje.

To im je omogućilo da ostvare suradnju s jordanskim, malezijskim, ruskim, kineskim i tržištem zemalja regije.

Lagarija u razgovoru za Agenciju Fena kaže kako je to priznanje za rad i originalnost ideje. Smatra da je izvoz budućnost zemlje, a da je Bosnet "lokomotiva koja će za sebe zakačiti niz domaćih preduzeća i povesti ih k tržištu Europe i svijeta".

''Mi neizravno zapošljavamo nekoliko tisuća ljudi, potičemo razvaj uzgoja ribe, žitarica, sirovine koja nam treba. Možemo otkupiti svu pšenicu, kukuruz, grašak koji se proizvedu u BiH'', navodi Lagarija.

U EU samo četiri zemlje imaju proizvodnju ribe koja može pokriti njihovo tržište, a ostale uvoze. Lagarija u tome vidi veliku šansu za bh. ekonomiju te navodi da će Bosnet nastaviti animirati bh. proizvođače da povećaju proizvodne kapacitete na svojim ribnjacima. Siguran je da s bh. ribnjaka godišnje može izlaziti znatno više od sedam tona ribe koliko se do sada proizvodilo.

U grupaciji Bosnet sa sjedištem u Tehničko-remontnom zavodu u Hadžićima zaposleno je 65 radnika, a u planu je da u dvije godine zaposli 100 ljudi. Prioret je izvoz van granica BiH zbog brže i lakše naplate, a što bi trebalo rezultirati širenjem proizvodnih kapaciteta i zapošljavanjem većeg broja ljudi.

Silosi za skladištenje sirovina, kapaciteta oko 750 tona, postavljeni su na gotovo 2.500 četvornih metara.

Oprema u Bosnetu uvezena je iz Švicarske, a neki dijelovi su iz Amerike, Francuske, Njemačke i Španjolske. Surađuju s najvećim institutom za razvoj formulacija i receptura za hranu za ribe iz Norveške, zemlje koja je broj jedan u svijetu za proizvodnju i preradu ribe. Svi poslovi Bosneta su vezani za europske i svjetske firme.

S obzirom na to da je ideja još u razvoju Lagarija kaže da je velika stvar da je ostvarena suradnja izvan granica BiH, jer se na bh. tržištu jako teško dokazati, iako, najviše voli domaće tržište.

''Draže mi je kad naš čovjek kupi kilogram hrane nego kad izvezemo tonu, ovdje se najteže dokazati. Ljudi su skeptični, misle da mi ne možemo proizvesti kvalitetu. Moramo napraviti mrežu da prihvatimo jedni druge, to je jedini izlaz'', naglašava čelni čovjek grupacije Bosnet.

Hranu grupacije Bosnet u BiH koristi 20 ribnjaka, ali su prije kupovine većih količina tražili manje količine na testiranje. Lagarija kaže da su poslije ostvarili stalnu suradnju kada su uvidjeli da riba od kilograma hrane dobije kilogram mase.

Kada je u pitanju nastanak ideje o proizvodnjii halal hrane za ribe ističe da je slučajno otkrio da je protein u hrani za ribe sušena svinjska krv. Umjesto tog proteina Bosnet koristi riblje brašno, riblje ulje, graškov i sojin protein, a osim toga, potrebno je ispuniti niz drugih parametara kao što su minerali i vitamini te skladištenje robe. Ideju je pozdravila Agencija za certificiranje halal kvalitete, što je potvrđeno certifikatom.

To sve stvara probleme zbog cijene, s obzirom na mnogo skuplje sirovine, ali Lagarija kaže da uspijevaju i cijenom biti konkurentni na tržištu.

''Kad kažemo da imamo halal to znači da imamo sirovine najbolje kvalitete. Ti proizvodi nisu namijenjeni samo muslimanima ili islamskim zemljama, to je veza s kvalitetom'', rekao je.

Bosnet na bh. tržištu prisutan je 15 godina, a u početku se tvrtka bavila informacijskim tehnologijama.

Obilazeći svjetske sajmove došli su na ideju da razviju proizvodnju hrane za kućne ljubimce, a poslije i proizvodnju hrane za ribe.

Lagarija kaže da se i sada bave informacijskim tehnologijama s obzirom na to da svi strojevi funkcioniraju pomoću softvera. Radom postrojenja upravlja robot, a radnici opslužuju strojeve sirovinama.

U projekt je uloženo više od 30 milijuna KM, i većinskim dijelom je financiran kreditima.

''Ništa nismo kupili u privatizaciji, objekt smo kupili iz kreditnih sredstava, gradili stepenicu po stepenicu. Mi ne kupujemo skupe automobile i stanove, mi ulažemo u firmu i stvaramo jedno bogatije okruženje'', kazao je u razgovoru za Agenciju Fena Lagarija.