BiH prva uvela oznaku GMO-free, ali nije obavezna

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina je prva od 14 zemalja uključenih u ''Dunav soja inicijativu'' uspostavila standard za praćenje proizvodnje, kontrolu i sustav certificiranja i označavanja proizvoda s oznakom ''bez GMO'' (GMO-free), istaknuto je danas u Sarajevu na inicijalnoj konferenciji o novousvojenim smjernicama za označavanje i kontrolu GMO-free prehrambenih proizvoda u BiH.

Konferenciju su organizirali Njemačko društva za međunarodnu suradnju (GIZ) i Agencija za sigurnost hrane BiH u suradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH.

Agencija za sigurnost hrane BiH, kako je kazao zamjenik direktora Dragan Brenjo, prošlog je mjeseca službeno donijela smjernice koje propisuju označavanje i kontrolu hrane s oznakama ''bez GMO''.

Brenjo je dodao da je to nova oznaka kvaliteta, neobvezna za proizvođače, koja daje i potrošačima pravo na dodatni izbor i da, kada vide tu oznaku, znaju da ta hrana u svim procesima proizvodnje i prerade, nije bila u dodiru s genetski modificiranim organizmima.

Ovaj proces je, po njegovim riječima, krenuo u zemljama Dunavske regije i 14 zemalja, među kojima je BiH, potpisnici su Dunavske deklaracije čime su se obvezale da će donijeti jedinstveni standard za označavanje, kontrolu i certifikaciju hrane s ovim oznakama.

''BiH je prva od 14 zemalja potpisnica deklaracije koja je službeno donijela i implementirala u svoj sustav ove dodatne oznake kvaliteta. Nadamo se da će u sljedećem razdoblju i druge zemlje preuzeti te smjernice, standarde na isti način, tako da protok robe s ovim oznakama neće praviti smetnju za kompanije, te da ćemo doći do jednog zajedničkog loga tako da potrošači mogu prepoznati i biti sigurni da je ta hrana prošla sustav certifikacije i dodatne kontrole u svim fazama'', naglasio je Brenjo.

Naveo je da je percepcija potrošača u BiH slična onoj kakvu imaju potrošači u zemljama EU, što znači da najveći postotak potrošača ne želi da konzumira hranu koja u sebi sadrži GMO.

''Cilj je bio da se dobije regionalni standard, jer u EU ne postoji propis koji regulira proceduru dobivanja oznake 'bez GMO'. Inicijativa je krenula od potrošača, koji ne žele konzumirati proizvode koji mogu sadržavati GMO, a na zakonodavstvu drugih zemalja, pored ovih 14, jeste da prihvate ove smjernice i standarde. Također, cilj je da ne dolazimo u situaciju da svaka zemlja ima svoje standarde koji ispunjavaju oznaku 'bez GMO' i da se oni priznaju samo u matičnoj zemlji'', pojasnio je Brenjo.

Dodao je kako smatra da smo na dobrom putu da u nekom sljedećem razdoblju sve zemlje Dunavske regije poduzmu identične standarde za proizvode s oznakom ''bez GMO'', da se dođe do zajedničkog logotipa, jer je bitno da potrošači prepoznaju jedan znak, koji će promovirati hranu bez GMO. Naglasio je da su smjernice ujednačene, odnosno izrađene u koordinaciji svih 14 zemalja.

Predstavnica Njemačkog društva za međunarodnu suradnju (GIZ) Rosmarie Metz je kazala kako je ovo izuzetno važan trenutak i označava novu faza u BiH gdje će proizvođači imati veću transparentnost i veću slobodu izbora kada je riječ o označavanju proizvoda oznakom ''bez GMO''.

Njemačka vlada je, navela je Metz, podržala izradu smjernica koje su napravljene na osnovu standarda, a u izradi standarda je sudjelovalo 14 zemalja regije. Naglasila je da je veoma značajno da BiH preuzima vodeću ulogu jer će biti prva zemlja koja kreće s implementacijom tih smjernica.

''Njemačka vlada je podržala aktivnosti u sklopu ovog projekata jer na tržištu postoji velika potražnja za proizvodima koji su bez GMO. Trenutno, europske zemlje su uvelike ovisne o uvozu soje iz zemalja Sjeverne i Južne Amerike i željeli bismo da se ova situacija promjeni. U Njemačkoj nekoliko godina postoje proizvodi koji su označeni da su bez GMO-a i kao potrošač sam sretna da imam priliku birati. Također mi je izuzetno drago da će potrošači u BiH uskoro biti u sličnoj situaciji, odnosno da će i oni moći napraviti taj izbor'', dodala je Metz.