Biser Rostovo traži od banke i države da omoguće međudržavni transfer novca

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U posljednjih desetak i više godina Bugojno je dobilo jedan od najvećih investicijskih poduhvata. Riječ je o projektu Biser Rostovo koji bi u kratkom vremenskom periodu realizirao oko 10 milijuna eura u izgradnju sportsko rekreacijskog centra sa svim pratećim sadržajima, koji bi po procjenama stručnjaka, u znatnoj mjeri pospješio razvoj ove regije. Radovi su već u poodmakloj fazi. Investitor ima osigurana sredstva za cjelokupan projekt. Do sada sve je išlo bez poteškoća, međutim rukovodstvo ove firme sada se suočava sa većim problemima.

Riječ je o kompliciranoj birokraciji koja stvara probleme investitorima. Zbog nepotrebnih birokratskih procedura, gospodarstvo i građani BiH svake godine gube milijune. U praksi mediji ukazuju na razne poteškoće sa kojima se suočavaju investitori, počev od prikupljanja dokumenata od jedne do druge institucije. Tek kada se ulazi u proceduru u BiH, problemi postaju sve veći. Gubi se vrijeme, oduzima i vrijeme i novac.

Na čelu projekta Biser Rostovo u Bugojnu je Asim Šahman, legenda bh. rukometa. U razvijenim zemljama institucije jedna drugoj dostavljaju dokumente, pruža se podrška u lakšem investiranju, dok se u BiH još čeka na sustavno uvođenje elektronske uprave. Građani i investitori neprestano iznose nove primjedbe na kompliciranu birokraciju.

Banke iznad Suda i države

''Imamo slučaj da su banke iznad Suda i države, iznad svih legalnih organa. Imamo problem da investitori koji trebaju uložiti i otvoriti firme da počnu ulagati u Bosnu i Hercegovinu, kada se pojavi priliv većeg iznosa novca da dođe u banku u Bosnu i Hercegovinu. Banka to stopira, traži od nas da dokažemo porijeklo novca, da im dostavljamo dodatne podatke o legalnosti transfera novca. Ako već postoji sumnja da je to legalan novac, onda banka treba utvrditi s drugom bankom je li taj novac ilegalan. Radi se o maltretiranju donatora, investitora, o dodatnim provjerama. Nailazimo samo na niz problema u državi. Sud je utvrdio legalnost firme, osigurani i dobiveni svi potrebni dokazi, dokumenti i papiri. Sve smo dostavili na vrijeme, dokaze, kopije putovnica, kartone ko su šta su, čime se bave, koje poslove rade, na koliko adresa žive, koliki investitorovi godišnji prihodi.

Banka sada pravi problem, zanima ih koliko para na računu ima investitor. To je apsurd. Banke se poigravaju sa ljudima. Danas je novac stigao, banke postavljaju ultimatum da se sutra do 12 sati osigura novi papir, ako ne donesete, oni vraćaju novac. Za te svoje radnje uzimaju masnu proviziju. Svaku konverziju novca jako masno naplate, svaki nalog. Ako je veći nalog banke više naplaćuju, te im se sve uredno plati. Samo na jednoj firmi neka izračunaju kolika im je dobit. Došli smo u takvu situaciju da investicija stoji. Investitori neznaju kako će poslati novac, hoće li moći normalno nastaviti rad. Nekome smeta što se ljudi zapošljavaju, nekome smeta što je to krenulo nešto lijepo da se radi, ulaže, događa. Firma je krenula raditi. Zapošljavaju se radnici, plaća se uredno sve obaveze. Sav posao stoji zbog nekog. Kako da dođe 5-6 milijuna maraka koje su planirane u narednom periodu da se dobiju za investiranje. Zar se trebamo maltretirati s bankom, nakon 30% urađenog posla'', ističe Asim Šahman.

U čemu je problem?

''Problem se pojavio za firmu Biser Rostovo, koja treba dobiti 5 milijuna KM od investitora za nastavak radova i izgradnje. Suočeni smo sa bankom, trebamo da se natežemo jel to novac legalan ili ne. Netko ovo smišljeno radi. Riječ je o investitoru iz Katara, država koja je među najsigurnijim državama na svijetu, što se tiče pranja novca. U bankovnim transferima Katar je ispred Italije, Njemačke. Investitori iza Katara kada u ove zemlje šalju novac, njihov novac se vraća. Naše banke uzimaju masne provizije što se novac pošalje, i još se vrati. Čim se pođe investirati u BiH, ovdje se prave apsurdi da se nađe načina da se spriječe investicije. Zar bi se normalan čovjek upustio u nekakve kriminalne radnje. Donator - investitor je poslao 75.000 eura da se napravi kuća za radnike, gdje će radnici pristojno doručkovati, da se uloži u maline, da se kupe strojevi, da se radnicima plaće podijele narednih mjeseci. Taj se novac vratio nazad. Nije nam omogućeno da ga primimo. Glavni razlog je što nisam imao dokaze da je taj novac legalan za banku. Žalosno je da naše banke nemaju taj sustav provjere, da ne maltretiraju klijente. Ako je novac došao na račun iz Katara, zar banka nema sustav provjere preko nadležne banke, da dostavi upit o porijeklu - legalnosti novca. Banka u Kataru stoji iza transfera novca, da je novac legalan. BiH banke prave probleme, rade protiv građana.

Organi u BiH trebaju raditi svoj posao. Pitam se zar ne postoji netko tko prati da se ulaže u BiH, da se vidi u šta ljudi ulažu, i ako ulažu u sigurne investicije, te ako je procjena da to toliko košta, zašto se zaustavljaju investicije. Naš problem je u Raiffeisen banci, mislim da je to globalni problem sa drugim bankama u BiH. Imali smo problem nedavno u jedno banci, gdje nam nisu dozvolili da se firma registrira od jednog šeika iz vladajuće obitelji iz Katara. Sud je odobrio registraciju, radile su se dodatne provjere, čak su nam tražili koliko čovjek para ima na računu. Čovjek ima firme u Saudijskoj Arabiji, u SAD, na Bliskom istoku, čak ima firme i u Izraelu. Zna se legalno, odakle prima sva sredstva. Ti koji to postavljaju, trebaju znati da svaki šeik ima izvjesna sredstva od svoje države svakog mjeseca, prima prihode kao šeik na svoju titulu, a ne da se naše banke stavljaju iznad svega i traže dodatna pojašnjenja, dajte ovaj papir, onaj papir. Žalosno je da se radi na tome da se investitori otjeraju. Ako je to politika države da se otjeraju investitori iz tog dijela svijeta, treba otvoreno reći'', završio je Asim Šahman.