Bodiroga: "Moja želja je da u Mostaru napravimo neboder od 40-45 etaža"

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Gost podcasta "Imam ideju" portala Bljesak.info ovaj put je gospodin Želimir Bodiroga, direktor tvrtke BBR Adria iz Zagreba.

Kao tipični Mostarac i Hercegovac prošao je u mladosti, kako sam navodi, sve ono što je prolazila većina mladih toga doba. Nakon gimnazije i studija strojarstva u Mostaru, došla su prva radna iskustva u Unisu i Sokolu, ali je onda došao nesretni rat. Bodiroga odlazi u Njemačku i započinje novu karijeru.

"Tamo sam upoznao ljude iz BBR-a i za njih radim preko 20 godina. To je kompanija koja se bavi specijalnim radovima u graditeljstvu, od proizvodnje potrebnih sastavnih dijelova pa do poslova prednaprezanja. Spomenut ću projekta na koji smo jako ponosni na vijaduktu koji sa našom tehnologijom izvode kolege iz Heringa, koji grade most Počitelj".

"Volio bih da i Mostar pruža sadržaje koje nudi Zagreb"

Napominje kako je cijena uspjeha ulaganje puno rada u ono čime se bavimo i spremnost na odricanje.

"Kad radite za inozemno kompaniju, vaš će rad biti dostojno valoriziran. Što se tiče Zagreba, to je divan grad za živjeti, po mjeri je čovjeka, ni prevelik ni premalen, za razliku od Berlina, gdje je sve preveliko. Zagreb ima dobar položaj, pruža sve sadržaje za djecu. Svi sadržaji koje bih želio da ima i Mostar, su tamo".

Neizostavno je bilo osvrnuti se i na dvogodišnje razdoblje pandemije, jer je ona u mnogim slučajevima razorno utjecala na gospodarstvo.

"Moram pohvaliti mjere Vlade Republike Hrvatske, koje su pomogle oni s dokazanim padom poslovanja. Možda je ružno reći, ali pandemija je, s druge strane, počistila one firme tipa 'tašna, mašna, talefon' i ostao je kvalitet. Sad nakon pandemije i nakon događaja u Ukrajini, mislim da kreću investicije koje su čekale godinama. To je zato što se ljudi boje inflacije i pada vrijednosti novca. Sada počinju i investicije koje možda nisu bile ni opravdane, tako da mi ne znamo što ćemo od posla", napominje gospodin Bodiroga.

"Društvo se sada treba globalno resetirati. Treba u potpunosti izmijeniti obrazovanje. Danas su tu nove tehnologije, djeca imaju sve informacije u memoriji. Pitanje je samo na koji način organizirati obrazovanje kako bi djeca dolazila do informacija. Kad smo mi išli u školu, tu je bila knjiga, tabla, kreda, olovka. Danas djeca koriste sve tehnologije. Mišljenja sam da sve ovo što nam se dogodilo treba ljude natjerati da drukčije postave sustav obrazovanja".

"Normalno je da ljudi idu tamo gdje više dobiju"

Nastavno na temu obrazovanja nametnula se i tema kadrovske osnove, odnosno trenda odlaska stručnih ljudi iz zemlje. Slično kao u BiH, mogu se ti trendovi identificirati i u Hrvatskoj.

"Fluktuacija radnika je jedna od loših strana ulaska u Europsku uniju. Normalno je da ljudi idu tamo gdje više dobiju. Međutim, ljudi često odu i vrate se. Uzmite u obzira da je plaća od tisuću eura u Zagrebu puno vrjednija od dvije tisuće u Minhenu. Više skoro da nije pitanje kolika je plaća, nego što čovjek za taj novac može dobiti", kazao je naš gost.

Zanimalo nas je i što se, gledano iz pozicije građanina, ali i menadžera, promijenilo u Hrvatskoj nakon ulaska u EU, potom smo razgovarali o mogućim smjerovima koje bi trebala slijediti BiH u procesu europskih integracija.

Naš gost iznio je i svoje viđenje komparativnih prednosti naše zemlje, naglasio mjesto i ulogu uspješnih poduzetnika, darovitih ljudi, naših uspješnih ljudi u inozemstvu.

Na zanimljiv način otkrio je koje bi objekte rado izgradio u svom Mostaru.

Otkrijte u video zapisu što je sve kazao naš gost, gospodin Želimir Bodiroga.