Tek sad?
Bosni i Hercegovini prijeti glad?!
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Nimalo ružičastu ekonomsku i socijalnu situaciju u BiH pandcmija koronavirusa i njezine posljedice mogle bi dodatno pogoršati vcć iduće godine, piše Dnevni avaz.
Nacionalna banka Austrije najavila je inflaciju od 1,4 posto te značajan rast cijena namirnica i usluga. Avaz piše kako ovakva najava iz jedne tako ozbiljne financijske institucije treba upaliti sve alarme u državi čija je ekonomija u drugom kvartalu ove godine zabilježila pad od velikih 10,8 posto.
Inflacija
''Stvarni pad je daleko veći, jer u drugom kvartalu 2020. BiH je dobila 330 milijuna dolara kredita od MMF-a i na desetine milijuna pomoći, donacija i sve je to ušlo u potrošnju. Ako to izdvojimo, onda vidimo da je stvarni pad daleko veći. To je u prvom redu krivica Vijeća ministara. Kad je ministar Fahrudin Radončić podnio ostavku, on je i predvidio da će se to desiti. Tad je Vijeće ministara imalo obvezu da podnese ostavku, pogotovo predsjedatelj'', rekao je za Dnevni avaz ekonomist Draško Aćimović.
Dodao je kako je najavljena inflacija u Europi posljedica tiskanja eura, u sklopu velikog, ranije dogovorenog paketa pomoći zemljama EU koji počinje iduće godine. Vremena nema, ali nešto se mora poduzeti kako bi se spriječila glad širih razmjera.
Aćimović ističe da bi, prema nekim projekcijama, smanjenja korupcije u državi za samo 20 posto moglo voditi k rastu plaća i do 50 posto.
700.000 umirovljenika
''To su mjere koje su nam EU i MMF jasno naznačili. Brze mjere kojima u ovom momentu možemo spasiti socijalnu situaciju, dati novce ljud-ma koji su gladni. Mnogo stvari se sakriva, a u BiH već imamo stotine tisuća gladnih obitelji, ljudi koji nemaju posao, onih koji su na minimalcima, činjenica je da već imamo glad'', dodaje Aćimović.
Pandemija koronavirusa već je dovela do teške socijalne situacije, a umirovljenici, kao jedna od najranjivijih kategorija, osjete posljedice. Broj umirovljenika u BiH približava se cifri od 700.000, a većina njih jedva preživljava.
''S 382 KM, nakon što plati obveze državi, ne ostane mu puno za preživljavanje. Cijene već rastu. Krenite od zaštitnih maski, koje su koštale 20 pfeninga, a sada su po 3 ili 4 marke. Čini mi se da je država pustila pojedince da se u ovako teškoj situaciji bogate'', kaže za Avaz Suljo Bekan, član Izvršnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH.
Seljačka buna
U BiH je, dodaje, u tijeku borba za golo preživljavanje, a ''teško je razumjeti vlast koja to ne razumije".
''Pitali su me što umirovljenicima znači pomoć od 50 maraka koju su im dijelili neki kantoni. Pa to su vreća brašna, kilogram jeftinije piletine upitne kvalitete, malo ulja i šećera... Predlagali su kod nas iz Saveza građansku neposlušnost, ali ne može to kad ova država ima mehanizme da sve naplati. Bojim se da nec bude 'seljačke bune', ali odavno je vrijeme za bunu'', ističe Bekan.
I u dosadašnjim tijeku pandemije građani su se institucijama žalili na često neopravdan rast cijena. Analitičari, a sada i ozbi1jne svjetske bankarske institucije, upozoravaju da nas sličan scenarij očekuje i u 2021. godini, navodi Avaz.
Ekonomist Aćimović kaže kako će ogromne dotacije i subvencije dobiti svi unutar EU i zemlje kandidati za poljoprivredu, zdravstvo i ostale najvažnije segmente.
''To automatski ekonomiju BiH dovodi u jedan katastrofalan položaj, jer BiH nema nikakvih mogućnosti za subvencioniranje nijedne od grana gospodarstva. Ovo što nije urađeno, izostanak reformi, dovodi Bih u jednu vrlo opasnu situaciju'', rekao je.