Čapljinski šipci proglašeni najboljima u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prva dva mjesta na promotivno-ocjenjivačkoj izložbi i znanstveno-stručnoj radionici o temi “Šipak”, koju organizira Federalni agromediteranski zavod iz Mostara, osvojili su proizvođači iz čapljinske općine - Ilija Pavlović iz Trebižata proglašen je najboljim proizvođačem šipka u kategoriji barski slatki, dok je drugo mjesto pripalo tvrtki “Vino Matić”, također iz Trebižata.

Da se na jugu Hercegovine uzgajaju najbolji šipci ove sorte, potvrđuje treće mjesto tvrtke “Nar Garden” iz Stoca.

Pobjednik Ilija Pavlović bio je spriječen doći na dodjelu priznanja, ali je tu bio budući agronom Antonio Matić iz tvrtke “Vino Matić”, dobitnik druge nagrade, koji je naglasio: ''Još jednom se pokazalo da je Čapljina jako dobro podneblje za mnoge kulture, pa tako i šipak. Drago mi je što smo dobili priznanje, lani smo bili prvi, ove godine drugi, prva nagrada također ide u Trebižat'.

Ove godine se u promotivno-ocjenjivačkom dijelu sedme manifestacije “Šipak” ocjenjivala sorta barski slatki, piše Vecernji.ba.

Marijo Leko, zamjenik direktora FAMZ-a, uručujući nagrade primijetio je kako se i po nagradama vidi “gdje koja sorta bolje uspijeva”, pa je očito da barski slatki preferira južnije predjele, za razliku od glavaša i konjskog zuba, gdje su dobitnici nagrada ranijih godina bili uglavnom s mostarskog područja. Radionica je započela obraćenjem Marka Ivankovića, direktora Agromediteranskog zavoda, koji je uz ostalo, kazao:

''Prema evidenciji Zavoda, pod intenzivnim nasadima šipka su 54 ha, što stoji već godinama. Nije dobro, ovu proizvodnju ne širimo. Razloga je više, a jedan od njih je temeljni, taj što mi šipke ne prerađujemo. U posljednje vrijeme raste zanimanje za uzgoj divljih sorti šipka koje su se pokazale izuzetno dobrima, pa površine pod njima rastu. Meni se čini da bismo mi u Hercegovini morali, prije svega, u ponudu u našim kafićima uvesti sok od šipka. Siguran sam da bi bilo manje virusa'', ustvrdio je direktor Ivanković.

Osvrćući se na same radionice, dodao je: ''Ovaj model radionica bismo trebali modificirati, htio bih aktivnije sudjelovanje proizvođača, što bi omogućila forma okruglog stola – uvod, pitanja, odgovori. Hoće li se on i usvojiti, ovisit će o odgovorima samih sudionika koji su se izjašnjavali preko upitnika''.

U znanstveno-stručnom dijelu radionice o temi “Šipak” predstavljene su četiri zanimljive teme. Miro Barbarić iz Federalnog agromediteranskog zavoda govori je o temi “Suvremeni sortiment šipka”, Čapljinka mr. Aida Kohnić iz tvrtke “Dušica” obradila je temu “Intenzivna proizvodnja šipka u Hercegovini – primjer iz prakse”.

“Puštanje u promet soka/sirupa od šipka – zakonska regulativa” naziv je teme o kojoj je govorio Dragan Brenjo, zamjenik ravnatelja Zavoda za sigurnost hrane u BiH, dok je Irma Maksumić iz marketinške agencije “Reunion” predstavila temu “Fenomen vizualnog identiteta proizvoda i njegove implikacije prema odabranom tržištu”.

Zanimljivo, na kraju izlaganja Maksumić je predstavila svoju verziju loga. Nakon izlaganja slijedila je kraća rasprava u kojoj se čulo više zanimljivosti, među kojima i dvojbe s kojima se susreću neposredni proizvođači.