Čelnici EU traže konkretne projekte i prilike za financiranje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ne želimo birokraciju, tajništvo i samo obećanja, nego konkretne projekte i prilike kako bismo ih financirali, poručili su u četvrtak čelnici država Inicijative triju mora, ponovivši kako je cilj izjednačavanje životnog standarda istoka sa zapadom Europske unije. 

Čelnici 12 država su na završetku summita, održanog u srijedu i četvrtak u Ljubljani i Brdu kod Kranja, potpisali zajedničku deklaraciju koja sadrži načelnu i već više puta ponovljenu predanost ciljevima jačanja ekonomskog razvoja i kohezije EU-a izgradnjom energetske, prometne i digitalne infrastrukture. 

Po završetku summita, nakon dvosatnog zasjedanja, poručili su kako žele konkretne rezultate.  

Na konferenciji su govorili hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, slovenski predsjednik Borut Pahor, poljski predsjednik Andrzej Duda, rumunjski predsjednik Klaus Iohannis te predsjednik Europske komisije na odlasku Jean-Claude Juncker koji je drugi put sudjelovao na skupu platforme pokrenute prije četiri godine, javlja Hina. 

Predsjednici su istaknuli kako je Inicijativa posve usklađena s naporima EU-a, da su u nju pozvane i zemlje zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva te da žele potaknuti Europsku komisiju da u svoje buduće politike uključi njihove zaključke.  

Juncker je rekao da je riječ o "konkretnim projektima kojima je cilj poboljšanje života ljudi koji žive u ovoj regiji, pa joj je Komisija od samog početka pomagala".   

Predsjednici su pozdravili ponovno sudjelovanje predsjednika Komisije na susretu platforme koju se ranije smatralo trojanskim konjem Sjedinjenih Država protiv Njemačke, Rusije ili samog EU-a. 

Istaknuli su kako je ona prilika da se čuje glas srednje Europe kao trenutno najbrže rastućeg dijela Unije i kako su potrebni konkretni rezultati. Zbog toga su se složili da se treba nužno riješiti nepotrebnih birokratskih prepreka, poboljšati investicijsku klimu i ubrzati postupke izdavanja raznih dozvola u državama, rekla je hrvatska predsjednica na konferenciji.  

 "Ne želimo birokraciju, tajništvo i sjedište, nego konkretne projekte i prilike da ih financiramo", poručila je Grabar-Kitarović, a to je ponovio i Duda. Njih dvoje dan ranije su proglašeni "majkom osnivačicom" i "ocem osnivačem" Inicijative pokrenute 2015. godine koja danas okuplja 12 država, uz potporu SAD-a, a odnedavna i Njemačke. Osim ministra za energetiku Ricka Perryja, u Ljubljanu je u srijedu stigao i njemački predsjednik Franz-Walter Steienmeier.  

Jedan od konkretnih rezultata je investicijski fond za izgradnju prometne, energetske i digitalne infrastrukture koji je pokrenut na prošlogodišnjem summitu u Bukureštu, no stavljen u funkciju tek u Ljubljani, na čelu s poljskim i rumunjskim bankama. U četvrtak je fondu pristupila i Europska investicijska banka, a pregovara se i s drugim europskim, te Svjetskom bankom.  

"Viziju koju imamo o brisanju razlika između takozvane stare i novije Europe sada pretvaramo u konkretne projekte koji će se ostvarivati ne samo uz pomoć europskih sredstava, nego i kroz investicijski fond koji smo uspostavili i za koji vjerujem da će biti jedno od važnijih ulagača u naše prostore", poručila je Grabar-Kitarović.  

Ovogodišnji skup je drugi put bio popraćen i business summitom na kojem je sudjelovalo više od 600 predstavnika iz 43 države, zbog čega je Pahor cijeli događaj proglasio "najvećim gospodarskim i političkim okupljanjem u 30 godina neovisne Slovenije". 

Članice Inicijative će se iduće godine okupiti u Estoniji.