Cijene kruha i brašna na istoj razini

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Prioriteti sektora za unutarnju trgovinu usmjereni su na intenziviranje gospodarskog razvoja i jačanje unutrašnje društvene stabilnosti Federacije BiH, kao i iniciranje i provođenje reformi usklađenih s potrebama BiH na putu ka pridruživanju Europskoj uniji'', rekao je dopredsjednik Vlade i ministar trgovine FBiH, Aleksandar Remetić.

Prioriteti u vezi normative, ističe, odnose se u prvom redu na usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je nakon obavljenih konsultacija s Europskom komisijom upućen u proceduru.

‘’Cilj i svrha predloženih izmjena se odnosi na mogućnost da se svim sudionicima u prometu na području Federacije, odnosno proizvođačima i trgovcima omogući fer tržišna utakmica u skladu s kodeksima poslovnog morala i dobrih poslovnih običaja’’, kaže Remetić.

Govoreći o prioritetima u sektoru vanjske trgovine, podsjeća da je krajem 2012. godine povučen iz parlamentarne procedure nacrt izmjena i dopuna zakona o stranim ulaganjima. Razlog za povlačenje, pojašnjava, bio je zahtjev Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u suradnji s Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC), članicom Grupacije Svjetske banke, za provođenjem određenih aktivnosti vezanih za Projekt poboljšanja poslovnog okruženja u BiH.

Cijene na istoj razini

Oni su, dodaje, vršili procjene entitetskih propisa o izravnim stranim ulaganjima, kako bi se utvrdile oblasti gdje je potreban zajednički rad, koordinacija i usklađivanje u svrhu pojednostavljenja i unapređenja cjelokupnog zakonskog okvira (državnog i entitetskog).

‘’Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o politici izravnih stranih ulaganja u BiH usvojen je u oba doma državnog parlamenta. Do kraja 2015. godine ovom Ministarstvu predstoje poslovi usuglašavanja entitetskog propisa,odnosno Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stranim ulaganjima u FBiH, te njegovo upućivanje u parlamentarnu proceduru’’, kazao je Remetić.

Govoreći o eventualnim promjenama cijena proizvoda i usluga koje domaćinstva kupuju radi osobne potrošnje ministar je naglasio da je ''cijena pšenice u ožujku 2015. godine na burzi u Budimpešti niža za sedam posto u odnosu na prosinac prošle godine i za očekivati je da cijene brašna i kruha ostanu na istoj razini''.

''Praćenjem cijena osnovnih životnih namirnica u Federaciji BiH za prethodna tri mjeseca uočeno je da su cijene ostale na istoj razini. Da bi se spriječilo poskupljenje osnovnih životnih namirnica potrebno je jačati robne rezerve, kako federalne tako i županijske, kako bi se na vrijeme moglo djelovati u slučaju vanrednih situacija (elementarnih nepogoda)'', rekao je Remetić.

Odgovarajući na pitanje hoće li raditi na tome da se pravilnom projekcijom izvrši pozicioniranje stranih trgovačkih lanaca na način da imaju ulogu investitora na području Federacije, te da se posebnom metodologijom u njihovom radu osigura nužni postotak u robnom asortimanu za domaće proizvode Remetić kaže da se ulazak stranih trgovačkih lanaca u perspektivi može smanjiti pokretanjem jačeg vala koncentracije domaćih trgovačkih kapaciteta.

Konkurentnost domaćih proizvoda

Posebno značajnim smatra povećanje konkurentnosti domaćih proizvoda koji, navodi, uz odgovarajuću kvalitetu i cijenu, trebaju biti sve prisutniji na policama trgovačkih lanaca.

''U sadašnjoj konstelaciji nabave, dobavljači, domaći proizvođači, su prinuđeni maksimizirati svoje rabate prema trgovačkim lancima, a u takvim odnosima domaći proizvođači su posebno ranjivi. Naime, ako počnu podizati cijene kako bi opstali, njihovi proizvodi postaju preskupi po kriterijima trgovaca koji se automatski okrenu uvozu'', pojasnio je Remetić, dodajući da smo zbog toga svjedoci manje prodaje često kvalitetnijih, domaćih proizvoda na našem tržištu.

To, po njegovim riječima, direktno potkopava konkurentnost domaćih proizvođača, ali se i ''vrlo negativno odražava na čitavu domaću industriju te kapacitete domaće ekonomije''. U tom smislu, naglašava, da je sektoru trgovine u FederacijI primjetno prekomponovanje strukture trgovinskih subjekata, na način da se i dalje povećava broj trgovačkih lanaca u odnosu na tradicionalne prodavnice.

''Ovaj trend prisutan je i u razvijenim zemljama i sve više jača u zemljama u tranziciji'', kaže Remetić.

Podsjeća da je trgovina u poslijeratnom razdoblju u Federaciji bila jedan od najatraktivnijih sektora za strane investicije navodeći da domaće kompanije, nedovoljno iskusne i opterećene problemom nedostatka kapitala, nisu bile u mogućnosti kao veliki strani trgovački lanci na dugi rok obezbijediti sebi učešće na tržištu tako što će određeno vrijeme poslavati s gubicima.

''Činjenica je da se još uvijek broj trgovačkih lanaca povećava i traje do dostizanja zasićenosti tržišta. Zasićenost tržišta nastupa kada zbog zadovoljenje potreba u strukturi i količini roba potražnja počne znatno opadati. Razina zasićenosti tržišta jedne zemlje ovisi o stupnju razvijenosti te zemlje, položaju potrošača, njihovom životnom standardu i naravno kupovnoj moći potrošača'', kaže federalni ministar trgovine.

e-trgovina u BiH ne zaostaje

Trgovina putem interneta (e-trgovina) se smatra najprofitabilnijim oblikom trgovine zbog jednostavnosti i niskih troškova. O tom obliku trgovine u BiH, kaže Remetić, nema statističkih podataka.

''Iskustva struke kažu da u BiH e-trgovina ne zaostaje puno za susjedima. Online kupovina sve više potiskuje tradicionalan način trgovanja, jer pruža drugačiju šansu i nove poslovne prilike na širem tržištu. Zakonom o unutrašnjoj trgovini je propisana prodaja robe putem interneta kao oblik trgovine na malo, a e-trgovina je regulisana i Zakonom o zaštiti potrošača BiH'', naglasio je Remetić.

Ocjenjujući politiku i mjere zaštite potrošača,istakao je da je učinjen određeni napredak u ovoj oblasti i da je kontinuirana obaveza za unapređenje postojećeg sistema zaštite potrošača kako bi vremenom postao kompatibilan onome u EU.

‘’U tom pogledu se treba fokusirati na dosljedno provođenje važećih propisa kao i usklađivanje pravnih propisa BiH s komunitarnim pravom, jačanje institucionalnih kapaciteta, jačanje sistema nadzora nad tržištem, razvijanje i dogradnju obavještavanja i obrazovanja potrošača te jačanje udruženja za zaštitu potrošača u vidu veće financijske i tehničke pomoći’’, smatra Remetić.

Analizom izvršenja godišnjih programa, napominje, rezultati tih aktivnosti su primjetni u području donošenja i usklađivanje propisa u BiH sa propisima EU kojima je sistem zaštite potrošača unaprijeđen u odnosu na prethodne godine. Kako je efikasna zaštita potrošača neophodna da bi se osiguralo propisno funkcioniranje tržišne ekonomije, Remetić naglašava da je potrebno daljnje jačanje društvene discipline i odgovornosti u primjeni propisa.

''Svakako da u ovome najvišu odgovornost imaju trgovci i davaoci usluga kao i nadležni inspekcijski organi'', kaže .

Vezano za provođenje politike zaštite potrošača i uključivanje nevladinog sektora aktivnosti Ministarstva trgovine FBiH se provode kroz intenzivnu suradnju s udruženjima za zaštitu potrošača na projektima namijenjenim edukaciji, informiranju i savjetovanju potrošača.

Ministarstvo kontinuirano pomaže u jačanju kapaciteta udruženja davanjem stručne pomoći u određenim pitanjima, kao i sufinanciranjem njihovih aktivnosti, pri čemu se vodi politika ravnomjerne regionalne zastupljenosti svih udruženja s područja FBiH.

''Iako se sredstva iz federalnog proračuna za ovu namjenu smanjuju, razmjerno financijskoj situaciji u kojoj se FBiH nalazi, Ministarstvo svake godine uspjeva osigurati sredstva za podršku radu i aktivnostima udruženja za zaštitu potrošača. Provođenje određenih programskih aktivnosti ima za cilj povećanje nivoa javne svijesti i znanja o pravima potrošača u FBiH'', rekao je federalni ministar trgovine i dopredsjednik Vlade FBiH Aleksandar Remetić.