Josip Martić
Cilj u 2016.: Graditi po europski
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''U 2016. je potrebno harmonizirati propise prostornog planiranja i građenja iz nadležnosti Federacije i županija i uskladiti ih s tehničkim direktivama EU'', izjavio je za Fenu federalni ministar prostornog uređenja Josip Martić te istaknuo značaj koordinirajuće uloge Federalnog ministarstva prostornog uređenja za harmonizaciju propisa iz oblasti građenja, koja je ustavno u nadležnosti županija.
''Time bi dobili iste procedure ishođenja dozvola u svim županijama i Federaciji, a što je sukladno procesu uklanjanja administrativnih barijera i skraćivanja rokova - reformskoj agendi i koordinacijskom mehanizmu i usklađivanju propisa s tehničkim direktivama EU'', naveo je Martić te dodao kako će od strateških projekata federalno ministarstvo u okviru svoje nadležnosti nastaviti provoditi aktivnosti na pripremi prostorno planskih dokumenata, suglasnosti i dozvola za realizaciju preostalih dionica najvećeg infrastrukturnog projekta u BiH - autoceste na koridoru 5-C, brze ceste Lašva-petlja Nević Polje - Donji Vakuf kao i ostalih infrastrukturnih projekata u Federaciji.
Istaknuo je kako će iz oblasti prostornog planiranja biti nastavljene aktivnosti na pripremi i donošenju prostornih planova kulturno-povijesnih područja, a posebno su planirane aktivnosti u energetskom sektoru i u oblasti energetske učinkovitosti, u kojima očekuje podršku USAID-a i GiZ-a.
Martić je podsjetio kako su krajem 2015. potpisani ugovori za poboljšanje energetske učinkovitosti u tri javno-zdravstvene ustanove u Federaciji u okviru projekta Svjetske banke ''Energetska učinkovitost u BiH'', za čiju realizaciju je nadležno Federalno ministarstvo prostornog uređenja putem Implementacijske jedinice projekta za FBiH i to za objekte Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (zgrada Ortopedije i Traumatologije) u iznosu 1.145.595 KM, za objekt Sveučilišne kliničke bolnice Mostar (zgrada Klinike za psihijatriju) u iznosu 762.684 KM i za objekt Kliničkog centra Univerziteta u Tuzli (zgrada Klinike za kirurške grane - Gradina Tuzla) s investicijom od 988.620 KM.
''Te nove investicije u Federaciji BiH u iznosu od gotovo 3.000.000 KM, osim ostvarenja značajnih ušteda u potrošnji energije i emisiji CO2, potaknuti i investicijski ciklus u oblasti građevinarstva. Ovim projektom Svjetske banke predviđeno je poboljšanje energetske učinkovitosti u više od 50 javnih objekata u oblasti obrazovanja i zdravstva u sljedeće tri godine, kao i razvoj dugoročnih održivih mehanizama financiranja koji će omogućiti značajnije investicije u toj oblasti dati poticaj domaćoj građevinskoj operativi, te stvoriti povoljnije radne uvjete za djelatnike i korisnike tih objekata'', kaže ministar Martić.
Ministarstvo će u 2016. godini raditi na uvođenju sustava prostorno-planskih dokumenata, odnosno Strategije prostornog razvoja Federacije kao usmjeravajućeg dokumenta, na sve tri razine planiranja prostora, (na razini Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave).
Martić je podsjetio kako su nakon što je on preuzeo ministarsku dužnost nastavljene aktivnosti na pripremi i izdavanju urbanističkih suglasnosti, građevnih dozvola i tehničkog prijema za objekte i zahvate u prostoru koji su u nadležnosti Federacije BiH. Kao primjer je naveo samo neke od značajnijih dionica na autocesti na koridoru 5-C, sanaciju i rekonstrukciju Savskih nasipa, regionalnih deponija, sanacije klizišta i drugih značajnih energetskih infrastrukturnih projekata.
''Ministarstvo je pristupilo izmjenama i dopunama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije BiH koje bi uskoro trebale biti upućene u parlamentarnu proceduru, a sagledavajući potrebu skraćivanja rokova za pribavljanje građevinskih dozvola, potrebu učinkovitijeg planiranja i korištenja prostora sukladno općim ciljevima evropskih opredjeljenja sadržanih u Europskoj povelji o regionalnom/prostornom planiranju'', kazao je u razgovoru za Fenu federalni ministar prostornog uređenja, Josip Martić.
Također je istaknuo kako se u sektoru prostornog planiranja privode kraju aktivnosti na usvajanju Regulacionog plana Počitelja, kao plana posebnog obilježja, dok je regulacioni plan Blagaja u fazi izrade.