Činjenice koje vjerojatno niste znali o zlatu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zlato se danas koristi u brojne svrhe, od ukrašavanja, industrije do zaliha za nacionalne banke. Prva upotreba bila je za zube, a zlatni novac pojavio se kasnije.

Što je karat?
Karat je stara mjerna jedinica za čistoću zlata te se izražavala 24-stupanjskom skalom. Primjerice, u 14-karatnom zlatu bilo bi 14 dijelova zlata i 8 dijelova drugih kovina. Danas većina zemalja maseni udio zlata u predmetima izražava kao čistoću u promilima. Čisto zlato ima oznaku 1000 (npr. zlatne poluge). Najčešće slitine zlata su čistoće 585 (14 karata), 750 (18 karata) i 986. U Indiji se koristi i zlato čistoće 913 (identično 22 karata). Oznake čistoće zlata penju se do 24 karata (999/1000, odnosno 99,9 posto). Takvo zlato smatra se investicijskim i lijeva se u poluge i kovanice.

Zlata ima i u mlijeku
Zlato se u prirodi zapravo nalazi svuda oko nas, većim dijelom na kopnu, ali i u moru. Zemljina kora u prosjeku sadrži samo 0,001 ppm odnosno 1 gram zlata po toni stijenske mase. Prema nekim izračunima, u svjetskim oceanima nalazi se oko 27 milijuna tona zlata, no nije rasprostranjeno jednako u svim morima. Najviše ga ima u Karipskom moru 15 do 18 mg/t, a prosjek količine zlata u sveukupnoj morskoj vodi na Zemlji je oko 0,02 mg/t. Zlata ima čak i u mlijeku - 1 mikrogram po litri.

Prve zlatne zube radili su Etruščani
Prve umjetne zube od zlata radili su Etruščani. Pronađena je zlatna proteza u jednokomadnom tučenom zlatu koja datira iz 400. g.pr.Kr. U njihovim grobnicama nađeni su najljepši antički primjerci zubnih proteza. Upotrebljavali su zlatne krune i mostove od zlatnih traka koje su bile - ukras. Egipćani su 2500 g.pr.Kr. izrađivali zlatni vez za učvršćivanje postojećih zubi. Stari Feničani proteze su izrađivali od isprepletene zlatne žice. Stari Rimljani također su zrađivali zube od zlata i zlatne mostove.

Najveći grumen zlata težio je 71 kg
Najveći samorodni grumen zlata ikad pronađen je u Australiji 5. veljače 1869. Nazvan je 'Dobrodošli stranac', a u Moliagulu u državi Viktoriji našli su ga John Deason i Richard Oates. Mjerio je 61 cm duljine i 31 cm širine. Izračunata rafinirana težina bila mu je 71,018 kg. Tragači za zlatom iskopali su ga tek 3 cm ispod zemlje. Ukupna masa gurmena bila je 109,59 kg, obrubljena težina 78 kg, a neto je težio 72,02 kg. Tada nije bilo vage koja bi mogla izmjeriti tu težinu pa su ga razlomili na tri dijela. Deason i Oates za njega su dobili 9000 funti. Ubrzo je rastopljen i brodom poslan u Bank fo England. Procjenjuje se da bi danas vrijedio 3,76 mil. američkih dolara.

Zlato je najrastezljiviji metal
Da se Zemlja oko Ekvatora obujmi zlatnom žicom trebalo bi utrošiti samo 20 kilograma zlata. Naime, zlato je vrlo rastezljivo i pruživost joj je najveća među svim metalima. Samo jedan gram zlata može se ispružiti na 3 metra. Kovanjem ili valjanjem mogu se dobiti tzv. zlatne folije debljine do 10 mikrometara. Takvi listići su do 500 puta tanji od ljudske vlasi.

Najviše zlata dolazi iz JAR-a
Polovina cjelokupnog zlata u svijetu iskopana je u Južnoafričkoj Republici. Tamo se nalazi i najdublji rudnik zlata. Riječ je o Witwatersrandu koji se nalazi na dubini do 1000 do 3000 metara ispod zemlje. Da bi se dobilo 500 tona zlata mora se preraditi 700 milijuna tona zemlje.

Više od pola sveg zlata iskopano je u 50 godina
Od početka ljudske civilizacije do danas procjenjuje se da je iskopano oko 180 tisuća tona zlata. To se može predočiti kockom koja ima dužinu stranice od 21 metar, iako taj podatak nitko točno ne može znati. Više od polovice sveukupno iskopanog zlata u svijetu iskopano je u posljednjih pola stoljeća iako su zlato pozvale i civilizacije stare više od 6000 godina.

U zlatnoj medalji zlata ima najmanje
Zlatna olimpijska medalja sadrži tek 1,34 posto zlata. Ostatak čini većinom srebro i nešto malo bakar. Prema pravili Međunarodnog olimpijskog odbora, svaka zlatna medalja mora sadržavati 550 grama visokokvalitetnog srebra i 6 grama zlata. Kada se razloži na sve sastavne komponente, zlatna olimpijska medalja vrijedi oko 410 funti (4400 kuna).

Polovica iskopanog zlata odlazi na nakit
Po cijeni od 30 tisuća eura po kilogramu vrijednost svih 180 tisuća tona iskopanog zlata bila bi 5,4 bilijuna eura. Od iskopanog zlata 52 posto koristi se za nakit, 18 posto odlazi u trezore nacionalnih banaka, 16 posto otpada na ulaganja, a 12 posto odlazi za industriju, primjerice izradu mobitela. Za 2 posto iskopanog zlata sudbina nije poznata, a pretpostavlja se je 2 posto crno tržište.

Zlato je na Zemlju došlo meteoritima
Najveće zalihe zlata na našu planetu Zemlju stigle su zahvaljujući meteoritima koji su nas bombardirali tijekom 200 milijuna godina.