Čovićev govor na 11. svjetskom islamskom ekonomskom forumu o razvoju BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović danas je u govoru na otvaranju 11. svjetskog islamskog ekonomskog foruma (WIEF) u Kuala Lumpuru u Maleziji kazao da je područje koje može najviše doprinijeti održivom razvoju BiH - povećanje efikasnosti korištenja energije.

''Također, BiH ima značajne zemljišne površine, gotovo idealan klimat i u značajnoj mjeri razvijenu prerađivačku industriju, te joj poljoprivreda može snažno servisirati vlastito tržište hrane i ostvarivati izvoz. Preuzimanje pravnih stečevina od EU u doglednoj budućnosti, treba biti u funkciji održivog razvoja, a ne predstavljati teret ekonomiji, tj. treba jačati, a ne slabiti njenu konkurentnost'', rekao je Čović.

Po njegovim riječima, očigledno je da našoj zemlji predstoji izazovan put dostizanja ciljeva održivog razvoja kao nužnosti za nove generacije, kao i kreiranja pravnog i gospodarskog sustava u skladu s EU standardima i pravilima.

Različitosti i specifičnosti

''Ali to je i jedini mogući pristup na putu da se postane punopravnom članicom Unije i da se ravnopravno konkurira drugim zemljama u okruženju na polju gospodarstva i razvoja. Radi lakšeg savladavanja prepreka na tom putu i ubrzanja procesa pridruživanja, Bosna i Hercegovina treba više uvažavati sve svoje različitosti i specifičnosti, kao i svoju vlastitu ustavnu strukturu, i maksimalno koristiti sposobne i zdrave ljudske potencijale u društvu, voljne da zemlju pokrenu naprijed, a na radost i zadovoljstvo generacijama koje dolaze iza nas'', naveo je Čović.

U govoru je ukazao na veliku neravnopravnosti u svijetu, gdje najbogatiji koriste 85 posto resursa, a čine 20 posto populacije, dok proizvode i 90 posto otpada.

Zato je naglasio da je uvijek važno govoriti o održivom razvoju, koji pretpostavlja ostvarivanje tri opća cilja: stabilnog gospodarskog razvoja, pravedne raspodjele socijalnih mogućnosti, te zaštite okoline.

U tom duhu je, navodi, i Rezolucija Generalne skupštine UN-a usvojena 25. rujna ove godine pod nazivom "Transformiramo naš svijet: Agenda 2030 za održivi razvoj", kao plan djelovanja za ljude, planetu i prosperitet.

Ona također nastoji ojačati svjetski mir i iskorijeniti siromaštvo u svim njegovim oblicima i dimenzijama, uključujući ekstremno siromaštvo, kao najveći globalni izazov i nezamjenjivi uvjet za održivi razvoj. Sedamnaest ciljeva održivog razvoja i 169 pridruženih smjernica pokazuju razmjere i ambicije ove nove univerzalne agende, i čine integriranu i nedjeljivu ravnotežu tri dimenzije održivog razvoja: ekonomske, društvene i ekološke, istovremeno uzimajući u obzir različite nacionalne stvarnosti, kapacitete i nivoa razvoja, i poštujući nacionalnu politiku i prioritete svake zemlje'', kazao je Čović.

Promjene u BiH

Navodeći da se Bosna i Hercegovina ni u kakvom pogledu ne može promatrati izvan svjetskih tijekova podsjetio je da je održivi razvoj jedan od ciljeva strateškog razvoja BiH, koji se odnosi na razvoj okoline i okolišne infrastrukture, energije i obnovljivih izvora energije, prometnu infrastrukturu i telekomunikacije, te razvoj poljoprivrede i ruralnih područja s ciljem diversifikacije ekonomskih aktivnosti.

Istaknuo je da su ključni izazovi u pospješivanju održivog razvoja s kojima se treba suočiti: globalizacija i svjetska financijska i ekonomska kriza, klimatske promjene - ranjivost BiH na poplave, suše i druge ekstremne događaje, snažno smanjenje neobnovljivih izvora energije i rast cijene energije i mjesto BiH u regiji (tj. regijama kojima pripada) i suradnja sa susjedima.

S obzirom na činjenice da je postotak emigracije visokoobrazovanih iz BiH iznosi 28,6 posto, odnosno da je zemlju napustilo 79 posto inženjera istraživača iz oblasti tehničkih znanosti, 81 posto magistara i 75 posto doktora znanosti ukazao je da se mora raditi više i bolje da stvorimo nove snage sposobne sprovesti potrebne i zacrtane promjene u zemlji.

''BiH se na osnovu svojih čvrstih opredjeljenja želi pridružiti Europskoj uniji, zato razvojnom politikom nastoji što više poboljšati konkurentnost svoje ekonomije. Time nastoji ispuniti ekonomski uvjet za postajanje članicom EU društva. Kao stup ekonomije Europske unije postavljena su mala i srednja poduzeća koja čine preko 60 posto zaposlenosti privatnog sektora, a u nekim gospodarskim djelatnostima (metaloprerađivački sektor, građevinarstvo, namještaj) i više od 80 posto '', izjavio je Čović.

Podcrtao je da je BiH i pored relativno velikih problema u proteklim godinama, većim dijelom sačuvala svoju geo i bio raznolikost koji mogu služiti kao čvrsta podloga njenog održivog razvoja, priopćeno je iz Predsjedništva BiH.