Čeka nas slobodan pad nakon korone
Covid za BiH donosi pad BDP-a do 10 posto
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Kada su polovicom siječnja objavljene prve vijesti o izbijanju koronavirusa u kineskom gradu Wuhanu, nitko nije mogao ni zamisliti da će se za samo koji mjesec oko tri milijarde ljudi naći u izolaciji, da će mnoge države ograničiti putovanja, zatvoriti škole, zabraniti javna okupljanja...
Nitko nije mogao ni zamisliti da će biti paralizirani mnogi dijelovi gospodarstva, poremećeni nabavni lanci, otkazane tisuće zrakoplovnih letova, a da će svjetsko gospodarstvo uroniti u recesiju, možda i dublju od one za Velike depresije 1930.-ih godina.
Popuštanje mjera ipak će bh. gospodarstvu omogućiti da prodiše, iako i na škrge, što bi Bosni i Hercegovini, u konačnici, moglo omogućiti da izbjegne najcrnji scenarij krize potaknute pandemijom koronavirusa.
"Što se tiče pada BDP-a, u nedavno izdatom dokumentu, gdje sam bio angažiran od strane Friedrich Naumann fondacije, zajedno sa kolegama Čavalićem i Bećirovićem, ponudili smo nekoliko scenarija i to pad od 3,97% pa do 9,53% u pesimističnoj varijanti, a sve zavisno od nivoa intervencije, tj. pomoći vlati u BiH. U prvoj varijanti, pomoć ne bi smjela biti manja od dvije milijarde KM. U pesimističnoj varijanti, pomoć bi u potpunosti izostala.
Kada je u pitanju odgovor, bar što se tiče FBiH, može se vidjeti da je reakcija u potpunosti izostala, a pokazatelj toga su otkazi u FBiH. Ove mjere što su ponuđene kroz zakon, jednostavno nisu pravi odgovor na ovo što nas je zadesilo. Za nekoliko medija sam kazao da je to prosječan lijek za pogrešnu bolest.
Hrvatski pad BDP-a, kada gledamo samo poziciju BiH, nije uopće dobar znak i za našu ekonomiju, zato što je Hrvatska među najznačajnijim trgovinskim partnerima BiH, tako da će pad BDP-a u Hrvatskoj, dovesti i do pada potrošnje, a time i potražnje, kako domaće, tako i inostrane, što nas treba dodatno zabrinuti, a to će onda negativno uticati i na naše privredne subjekte", kazao je ekonomski analitičar Faruk Hadžić za Bljesak.info.
Mostar se sprema za ublažavanje mjera
Stožer civilne zaštite Grada Mostara je 18. ožujka je donio zapovijed kojom se, među ostalim, odmah obustavlja rad ugostiteljskih i drugih objekata u Mostaru, te se zabranjuje okupljanje građana u parkovima i na javnim površinama.
Pročitajte još
Obustavlja se, također, rad kulturnih institucija, odnosno kina, muzeja, kazališta, umjetničkih galerija i slično na području grada. Isto tako, odmah se obustavlja i rad javnih bazena i kupališta, sportskih centara te spa i fitnes centara.
Nakon 50 dana 'lockdowna' odlukom vlasti 4. svibnja omogućava se rad zanatskim radnjama i malim obrtima, poput cvjećarnica, urara, frizerskih i kozmetičkih salona, uz obvezno poštivanje epidemioloških zaštitnih mjera socijalne distance, zaštitnih maski i rukavica, te higijene.
Restorani, kafići, sportski, spa i fitness centari će ostati do daljnjeg zatvoreni, kao i stomatološke ordinacije.
Korona zakon
Što se tiče Federacije, izvanredna sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH prekinuta je prošli tjedan, a bit će nastavljena u ponedjeljak u 11 sati kada će zastupnici glasati o zakonu o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, nastalih uslijed globalne pandemije koronavirusa.
"Korona zakon" predviđa subvencioniranja doprinosa za obavezna osiguranja, obustavu obračuna i plaćanje zatezne kamate na javne prihode, prekid svih upravnih, parničnih, izvanparničnih i izvršnih postupaka za vrijeme stanja nesreće, kao i uspostavu Garancijskog fonda.
Propisuje ukidanje obveza plaćanja akontacije poreza na dobit i ukidanje obaveza plaćanja akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti.
Za njegovu primjenu planirano je 500 milijuna KM u fondu za stabilizaciju gospodarstva, a to je predviđeno usvojenim rebalansom ovogodišnjeg priračuna FBiH.
Republika Srpska
"U ovom momentu ono što znam jeste da Privredna komora prikuplja liste firmi koje su bile i/ili su još uvijek u situaciji da ne rade u punom kapacitetu, ali ne znam da li su i samostalni privrednici - frizeri, obućari i ostali napravile liste svojih potreba za financijskom podrškom. Nepoznanica je i da li su potrebe prezentirane Ministarstvu financija, te u kojoj mjeri će sve to biti prihvaćeno i ispoštovano. A sve je moglo biti urađeno na vrlo transparentan način, samo da je definirana lista privrednih subjekata na nivou malih, srednjih i velikih poduzeća, te mikropoduzeća i samostalnih poduzetnika, da je svako od njih napravio plan svojih potreba za subvencijama koje su neophodne da se isplati minimalna plata i doprinosi. Ovog momenta to još nitko nije napravio, niti je stavio na svoju web stranicu analizu koja je izvršena, jer bez takvih informacija, nemoguće je govoriti o iznosu novca koji je za to potreban. Tako da sve još uvijek stoji u domenu obećanja, ali bi puno jasnija situacija svima nama trebala da bude u vremenu koje slijedi, odnosno u narednih 10-15 dana", zaključio je ekonomist Zoran Pavlović za BUKU.
MMF
Podsjetimo, Svjetska banka (WB) odobrila je prošli tjedan paket pomoći za Bosnu i Hercegovinu vrijedan 36,2 milijuna dolara, potvrdio je u petak ured WB u Sarajevu uz pojašnjenje kako je pomoć namijenjena suočavanju s pandemijom prouzročenom koronavirusom.
Ranije ovog tjedna Međunarodni monetarni fond (MMF) uplatio je na račun Središnje banke BiH 361 milijun eura, što je kredit odobren kroz program brze pomoći ove novčarske organizacije namijenjen suočavanju s kriznim situacijama.
BiH je u rekordnom roku dobila suglasnost Upravnog odbora MMF-a za taj povoljni kredit, uz kamatu od simboličnih 1,05 posto, kako bi lakše riješila rastuće socijalne i gospodarske probleme nastale uslijed pandemije.
