Debate o Sporazumu za rast i zapošljavanje - Šta je rečeno?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Panel debate, koje su na inicijativu Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH, održane od 5. svibnja do 29. lipnja 2015. u 15 gradova širom Bosne i Hercegovine, na temu “Što znači Sporazum za rast i zapošljavanje?” pružile su građanima prigodu da analiziraju i razmotre socioekonomske reforme koje mogu razviti zemlju i približiti je ostatku Europe i članstvu u EU.

Tijekom debata sudionici su naglasili da je prijeko potrebno iskoristiti prigodu koju pružaju reforme koje je podržala EU. Također, panelisti koji su prezentirali analize i preporuke Sporazuma za rast i zapošljavanje istaknuli su da je ovaj dokument pokazao pravac u kojemu bi se trebalo kretati bosanskohercegovačko gospodarstvo i da je identificirao stvari koje bi trebalo promijeniti, ali su i dodali da niko neće iznijeti reforme u ime zemlje: to je posao koji lideri i dužnosnici moraju obaviti uz podršku šire društvene zajednice.

Na debatama kojima je nazočilo 1550 građana istaknuti su temeljni problemi bh. ekonomije: nezaposlenost, korupcija, nedostatak posla i investicija, neusklađenost tržišta rada i obrazovanja s jedne strane i edukacije i obuke s druge strane, slaba institucionalna podrška privatnom sektoru, loše usmjerena socijalna davanja.

Na debati je u Istočnom Sarajevu jedan od sudionika istaknuo da ne smijemo propustiti šansu podrške ovim reformama koje predstavljaju suštinu Sporazuma, a koje su uvijek stavljane u drugi plan u odnosu na neka politička pitanja. Na istoj debati panelisti su ocijenili da skupovi ovakve vrste daju mogućnost građanima da nauče više o mjerama koje bi trebalo poduzeti kako bi se došlo do krajnjeg cilja, a to je bolji život za sve u BiH. Sudionici su ukazali i na to da se moraju poduzeti koraci kako bi se mladima olakšalo pokretanje vlastitog biznisa, ali i da u tomu još ima previše administrativnih barijera.

Da šansu treba dati mladima bila je i jedna od tema panel diskusije u Foči, ali rješenje za ovaj i druge probleme mogu se naći samo u širem kontekstu smanjenja nameta sa kojima se suočavaju bh. tvrtke i u reformi tržišta rada i obrazovnog sustava.

U Bijeljini je, također, ocijenjeno da sadašnji poslovni ambijent ne stimulira mlade u pokretanju vlastitog biznisa, što se smatra jednom od glavnih mogućnosti za smanjenje nezaposlenosti. Ljudi koji pokreću vlastiti biznis, pored ideje moraju imati i financijski poticaj da bi opstali, ali i razumijevanje lokalnih vlasti koje bi im povoljnijm ambijentom omogućile uspjeh tom biznisu.

U Trebinju je navedeno kako ekonomska pitanja ne predstavljaju prioritet ni 20 godina nakon završetka rata u BiH. U socioekonomskim reformama trebaju učestvovati lokalne vlasti, civilno društvo, međunarodna zajednica i zastupnici političke zajednice. Činjenicu da se napokon priča o ekonomskim pitanjima i da je poslovna klima pozitivna, svakako treba iskoristiti.

Jedna od oblasti u kojoj je nužna reforma, poruka je građana, jeste i javni sektor. Na skupu u Travniku kritizirana je glomazna administracija. Izlagači su ocijenili da se birokratski aparat samoopslužuje umjesto da opslužuje biznis i građane kako bi se stvorile nove vrijednosti. Jedna od negativnih posljedica ovoga jeste da većina mladih šansu za posao traži u javnom sektoru i bježi od gospodarstva. U Brčkom je istaknuto kako je korupcija proteklih 20 godina uzurpirala ekonomiju i da bh. lideri imaju milijune, dok je većina stanovništva na ivici siromaštva.

U Doboju je ocijenjeno da nema reformi bez žrtvi, ali da je od velike je važnosti da zahtjev za promjene dođe od građana. Odgovornost je na građanima, EU neće uraditi njihov posao, može im samo dati potporu.

U Tuzli je siromaštvo ocijenjeno zajedničkim neprijateljem svih građana ne samo u BiH, nego u široj regiji. Svaki je put kojim se krene bolji od ovoga na kojemu je zemlja sada i ljudi su mišljenja da je krajnji trenutak da se u BiH nešto uradi. Pri tomu to ne smiju biti polovična nego sveobuhvatna rješenja.

"Mini sajam zapošljavanja i karijera" organiziran u svakom gradu nakon predstavljanja "Sporazuma za rast i zapošljavanje" pružio je prigodu tražiteljima posla da iskažu svoju motivaciju, konkretno znanje, sposobnosti i vještine i apliciraju za otvorena radna mjesta. Pri tomu je svaki mini sajam dao odličnu prigodu nezaposlenim da se predstave u najboljem svjetlu i ugrabe svoju prigodu za posao. Oko 258 izlagača prezentiralo je 680 otvorenih radnih mjesta u 15 gradova. Izlagači su pri tomu identificirali trend da većina tražitelja posla želi raditi samo u gradovima u kojima žive i samo na pozicijama koje odgovaraju njihovoj stručnoj spremi bez fleksibilnosti. Pozitivan aspekt ove inicijative bila je činjenica da su poslodavci dobili prigodu da informiraju tražitelje posla o projekciji otvorenih pozicija. Mini su sajmovi zapošljavanja i karijera pomogli promovirati kulturu aktivnog traženja posla. Mnogi nezaposleni, posebno mladi, nisu bili upoznati sa prigodama u kojima se može stupiti u izravan kontakt s poslodavcem i saznati sve o otvorenim radnim mjestima.

Iz debata je bilo jasno da postoji veliki interes javnosti za poboljšanje ekonomije u cijeloj BiH. Izazov je sada pred vlastima da odrede prave politike i mjere kako bi se to ostvarilo.