Deset gore, pet, dolje: Pet poskupljenja goriva

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako je gorivo pojeftinilo za pet pfeninga po litru, naši građani i dalje plaćaju skuplje gorivo u odnosu na ostale zemlje. Prema mišljenju stručnjaka, cijene nafte trebaju se dovesti u sklad sa svjetskim tržišnim cijenama kako bi se potaknuo ekonomski rast, objavila je Federalna televizija.

Bez obzira na kretanje cijene barela nafte na svjetskom tržištu, cijene u BiH spuštaju se sporo i ne odgovaraju standardu života bh. građana. Samo u ovoj godini bilo je najmanje pet poskupljenja, a prema procjenama stručnjaka, cijena goriva rasla je 60-70 pfeninga po litru, što posljednji pad cijene za pet pfeninga čini neznatnim. Stručnjaci poručuju kako je nužno da država ima strategiju gospodarenja naftnim derivatima.

''Država mora hitno intervenirati, mora poduzeti mjere da se obuzda rast cijene nafte i da se ona dovede na razinu u skladu sa svjetskim tržišnim cijenama nafte kako bi se potaknuo ekonomski rast'', smatra ekonomski analitičar Adnan Rovčanin.

''Cijena goriva je skoro kao u Njemačkoj i to je dovoljan pokazatelj da nema nikakve energetske strategije. U cijeni jednog litra goriva skoro je pola trošarina i nameta, čak 32 nameta'', objašnjava predsjednik Udruženja Futura Mostar Marin Bago.

A prethodne promjene cijena goriva opteretile su dodatno bh. građane, čiji se standard ionako ne nalazi na zavidnoj razini. Prema podacima Agencije za statistiku u BiH na godišnjoj razini zabilježen je rast cijena od 1,7 posto.

Prosječni rast cijena u BiH, a na godišnjoj razini(u rujnu 2018. u odnosu na septembar 2017), zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 0,1%, alkoholna pića i duhan za 6,0%, stanovanje i režijski izdaci za 3,4%, zdravstvo za 2,4%, prijevoz za 12,1%, rekreacija i kultura za 1,2%, obrazovanje za 0,1%.

Kako cijene rastu, raste i iznos potrošačke korpe za četveročlanu obitelj.

''Svake godine je život mjesečno skuplji 200 maraka. Trenutno potrošačka korpa iznosi oko 2.000 maraka, znamo da su dvije prosječne plaće oko 1.700, međutim i te dvije prosječne plaće nisu realne'', ističe Bago.

A kada je riječ o povećanju plaća, protekle dvije godine rasle su tek minimalne sektorske plaće, među njima i one u državnoj administraciji.

''Primijetili smo da je došlo do rasta u javnom sektoru, kod proračunskih korisnika, a posebno u Kantonu Sarajevo, jer su plaće povećane u ovoj godini pred izbore čak dva puta'', ističe ekonomski analitičar Zlatko Hurtić.

A nakon što se vlast formira prioritet bi, umjesto fotelje trebala biti ekonomija, kao i privlačenje stranih investicija kako bi se standard bh. građana unaprijedio, navodi FTV.