Dok bh. poljoprivreda tone sve dublje, BiH uvozi čak iz afričkih zemalja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dok bh. poljoprivrednici tonu sve dublje zbog brojnih problema s kojima se susreću pri proizvodnji, hrana životinjskog porijekla u našu zemlju dolazi i s drugih kontinenata, pa tako znatne količine mesa uvozimo iz Australije i južnoameričke države Urugvaj, a mlijeka i pavlake iz afričke zemlje Sijera Leone.

Podaci koji su ustupljeni iz Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da smo u prvih devet mjeseci ove godine uvezli više od 25 tisuća tona mesa i drugih klaničnih proizvoda za jelo, dok bh. farmeri tvrde da su prinuđeni da na vrata farmi kače katance.

To meso, koje je, osim iz Australije i Urugvaja, stiglo i iz Nizozemske, Austrije, Njemačke, Italije, Turske, Poljske, Španjolske, Danske i Belgije, ali i brojnih drugih zemalja, koštalo nas je više od basnoslovna 93 milijuna maraka. Da nevolja bude veća, u istom smo razdoblju ostvarili šest puta "mršaviji" izvoz mesa, "težak" tek oko 15 milijuna KM.

Tu, međutim, nije kraj mukama bh. proizvođača, jer ništa optimističnija statistika nije ni kada je u pitanju naša vanjskotrgovinska razmjena mlijeka i mliječnih proizvoda.

"U prvih devet mjeseci uvezli smo tih proizvoda čija je masa oko 55,5 milijuna kilograma, a vrijednost oko 123,6 milijuna maraka", navodi Aida Alić, šef Službe za informiranje u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Ove podatke bh. poljoprivrednici i proizvođači komentiraju sa velikom dozom ljutnje. Po tko zna koji put ponavljaju kako su i više nego teški uvijeti za proizvodnju i konkurentnost u BiH.

Ne štedi riječi Enes Hasanović, tajnik Udruženja poljoprivrednika Tuzlanske županije, kojim kritizira činjenicu da nam proizvodi, koje bi u "normalnim" uvjetima mogli dproizvesti u izobilju, dolaze sa drugih kontinenata.

"Političari su se stavili u nacionalne korpuse i narod dijele, a ljudi su još gori pa ih ne žele kazniti. Trgovačkom lobiju u interesu je da uvozi što više, a ovdje niko ne ulaže u proizvodnju. Sve zemlje stimuliraju izvoz poljoprivrednih proizvoda, a nas kažnjavaju. Naš poljoprivrednik je bukvalno na koljenima", ističe Hasanović.

Podacima koji oslikavaju koliko i iz kojih zemalja uvozimo hranu koju svaki dan postavljamo na trpezu zaprepašteni su i poljoprivrednici u RS.

"Svaki komentar je suvišan. Zato imate to da nam fosfate stavljaju u mesne prerađevine, jer je to meso staro i trebalo ga je baciti. Dovozi se sa kemijom i prodaje se našem stanovništvu. Ma, to je jedno ludilo", ilustruje Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS.

Zbog ovakve situacije Stojan Marinković, predsjednik Komisije za zaštitu domaće proizvodnje BiH, koja radi pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, smatra kako je neophodno uvesti robno deklariranje sa takozvanom sljedivosti proizvoda.

"Na taj način bi kupac znao koje je meso, na primjer, porijeklom iz Perua, a koje je proizvedeno u BiH", pojašnjava Marinković.

S druge strane, inspektori kažu da rade sve što je u njihovoj moći.

"Veterinarska inspekcija je za devet mjeseci naložila uništavanje 142 kilograma namirnica životinjskog porijekla", navode u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove.

Poljoprivrednici, međutim, nisu zadovoljni. Od nadležnih traže da im pomognu prebroditi krizu u kojoj se nalaze, kako bi, ako ništa, bili konkurentni bar na vlastitom tržištu.