Dok se masovno krše prava radnika, u Federaciji BiH se smanjuje broj inspektora

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove apeliraju da se promijeni Zakon o zaštiti na radu koji datira od 1990. godine. Prije nekih 15 godina bilo je angažirano deset federalnih inspektora za oblast radnih odnosa i četiri federalna inspektora za oblast zaštite na radu. Danas ih rade samo tri za prvu, odnosno dva za drugu navedenu oblast, pišu Poslovne novine.

Više od godinu u procesu je natječaj za prijem u radni odnos još dva federalna inspektora za oblast radnih odnosa i još se čeka njihovo imenovanje. I dok se masovno krše prava radnika, u Federaciji BiH se smanjuje broj inspektora.

Osim navedenog broja inspektora u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, u Federaciji BiH još radi oko 70-tak inspektora u kantonalnim upravama za inspekcijske poslove. Ako „preskočimo“ ovu rascjepkanost, ostaje i dalje problem nedovoljnog broja inspektora koji bi trebali kontrolirati rad oko 70.000 pravnih subjekata koji efektivno obavljaju djelatnost u ovom entitetu, pišu Poslovne novine. Kalkulacije o tome koliko bi im trebalo dana da kontroliraju bar jednom svako gospodarsko društvo nije potrebno raditi, jer je jasno da ovakav sustav ne funkcionira baš najbolje.

Prema podacima Federalnog inspektorata rada, u toku 2014. godine ukupno je urađeno 1.256 inspekcijskih pregleda. Od toga su bila 1.093 inspekcijska nadzora iz oblasti radnih odnosa, 96 iz zaštite na radu i 67 iz oblasti socijalne i dječje zaštite. Od ukupnog broja 1.256 pregleda izdano je 437 prekršajnih naloga, a po ovim prekršajima trebalo je naplatiti ukupno 336.110 KM. Međutim, ova sredstva još nisu u potpunosti naplaćena u punom iznosu.

Problemi naplate su, može se reći, „višeslojni“..., i sve dok se zakonski ne regulira način naplate i dalje se šalje poruka javnosti da se može raditi mimo zakona, jer ne postoji kazna. Muhamed Pašukanović, glavni federalni inspektor rada, smatra da je neophodno što prije donijeti Zakon o zaštiti na radu. Sadašnji zakon koji datira još od 1990. godine nije najadekvatnije prilagođen za naše tržišno gospodarstvo. Pored toga, najveći i osnovni problem je i što su tu propisane kaznene odredbe u dinarima što umnogome otežava efikasan rad inspekcijskih organa.

''U iščekivanju da se spomenuti zakon promijeni, mi u okviru postojećih propisa vršimo nadzor gospodarskih subjekata i donosimo rješenja o uklanjanju nedostataka u njihovom radu. Dajemo poslodavcima mogućnost - izdajemo nalog i rokove - prema kojima su dužni otkloniti nedostatke. Rokovi se određuju prema prirodi konstatiranih nedostataka i drugim činjenicama i okolnostima, s tim da su federalni inspektori obavezni da po isteku danih rokova izvrše kontrolne preglede i, shodno utvrđenom, eventualno, u slučaju nepostupanja po izdanom rješenju, izdaju prekršajne naloge u skladu sa Zakonom o inspekcijama. Ovakav način rada predstavlja ogroman problem'', kaže Pašukanović.

Iako se procjenjuje da jedan inspektor radnih odnosa mjesečno može izvršiti 22 inspekcijska nadzora, nekada je taj broj i mnogo veći. Obično je to kada se povremeno rade kampanje i ciljano vrši kontrola provođenja zakonitosti angažiranih osoba na radu. Kada je riječ, na primjer, o redovnim kontrolama velikih gospodarskih sustava, one mogu trajati i po nekoliko dana. Kako ističe Pašukanović u razgovoru za Poslovne novine, federalni inspektori nemaju nadležnost da zbog rada 'na crno' i nepravilnosti u radu zatvore objekt ili određenu firmu, to je još u isključivoj nadležnosti Poreske uprave, ali se očekuje da će usvajanjem novog Zakona o radu ova mjera biti predviđena i za Inspekciju rada.