U svijetu gorivo naglo pojeftinjuje, a u BiH nema pozitivnih vijesti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Cijene nafte na svjetskim tržištima oštro su pale i prošle nedjelje, već drugi tjedan zaredom, ali ne i na bh. benzinskim pumpama, gdje gorivo nije pojeftinilo - ni fening!

Kako pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH, litar benzina 95 plaćamo 2,26 KM, benzin 98 košta 2,36, a dizel 2,31 i u pitanju su cijene identične onim na početku prošli tjedan.

Dakle, naše vozače ništa nije obradovalo, iako je na londonskom tržištu cijena barela pala 6,1 posto - na 64,50 dolara, dok je na američkom barel pojeftinio 8,8 procenata, odnosno na 53,50 dolara.

Naftni distributeri u BiH pravdaju se da njihovi cjenovnici ovise od niza faktora, ali sugovornik "Nezavisnih" koji se godinama bavi analizama stanja na tržištu energenata tvrdi da bi pozitivne vijesti trebalo da nas iznenade krajem ovog tjedna.

"Rafinerijske cijene padaju, ima već tri do četiri dana, pa očekujem da naši pumpaši počnu spuštati svoje cijene i to do pet feninga. Zasad toliko", rekao je izvor "Nezavisnih".

Međutim, potraje li ovakav trend na svjetskom tržištu, vozači bi mogli osjetiti i dodatno olakšanje.

"Ne znam da se ovakav pad dogodio zadnjih godinama. Garantiram, nastavi li se takav trend, naši prometnici imat će prostora da spuste cijene do kraja sljedeći tjedan do 10 ili 15 feninga", zaključuje sugovornik "Nezavisnih".

Kako javljaju agencije, cijene nafte našle su se pod snažnim pritiskom krajem prošle nedjelje, kada je predsjednik SAD Donald Tramp poručio da će od 10. lipnja uvesti carinu od pet posto na sav uvoz proizvoda iz Meksika, a potom će ih postupno povećavati do 25 posto sve dok Meksiko ne zaustavi prelazak nelegalnih migranata preko granice.

Trgovci naftom ionako su zabrinuti zbog trgovinskog rata između SAD i Kine, koji bi mogao izazvati usporavanje rasta globalne privrede, a mnogi analitičari smatraju i da bi mogao biti okidač recesije.

Napetost raste od kada su SAD uvrstile "Huawei" na listu kompanija koje ne mogu kupovati komponente i tehnologiju od američkih firmi bez dozvole Vlade.