EK dodijelila 357 milijuna eura za Pelješki most

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europska komisija je u srijedu dodijelila 357 milijuna eura za projekt izgradnje Pelješkog mosta, koji će povezati najjužniji dio zemlje s ostatkom Hrvatske.

Odluku o prihvaćanju financiranja projekta potpisale povjerenica za regionalnu politiku Corina Cretu i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.

U izgradnji Pelješkog mosta EU će financijski sudjelovati s 85 posto ukupne cijene projekta, piše Hina.

"Ova Komisija doslovno gradi mostove. Ovaj je projekt primjer naše predanosti uklanjanju prepreka, spajanju državnih područja i zbližavanju ljudi. Znam koliko i građani Hrvatske čekaju taj most i drago mi je što će EU putem svojih fondova sudjelovati u novom poglavlju povijesti te zemlje", izjavila je povjerenica Corina Cretu.

Projekt "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom" predviđa izgradnju novog mosta preko Jadranskog mora u Malostonskom zaljevu. Njime će se povezati Dubrovačko-neretvanska županija i ostatak zemlje. To će olakšati neometan protok roba i ljudi, posebice tijekom vrhunca turističke sezone. Ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om, a bez PDV riječ je o iznosu od 420 milijuna eura, od čega EU sufinancira 85 posto.

Pelješki most bit će visok 55 metara i dug 2,4 kilometara te će imati četiri prometna traka. EU financira i gradnju popratne infrastrukture poput pristupnih cesta, uključujući tunele, mostove i vijadukte te obilaznicu kod grada Stona duljine 8 kilometara i radove na poboljšanju postojeće ceste D414. Očekuje se da će radovi završiti tijekom 2022.

Komisija navodi da će most više nego upola skratiti putovanje od Dubrovnika do Splita i da će neometana povezanost znatno koristiti turizmu i trgovini te osnažiti teritorijalnu koheziju južne Dalmacije i ostatka zemlje.

Studija izvedivosti, koju je pripremila Hrvatska, analizirala je moguće opcije za povezivanje dva dijela zemlje, a najopoželjnijom opcijom proglašena je izgradnja mosta. Ostale razmatrane opcije bili su izgradnja koridora kroz BiH, povezivanje trajektnom linijom i gradnja tunela.

Prije nego što ga je Komisija odobrila, neovisni su stručnjaci u okviru Zajedničke pomoći za potporu projektima u europskim regijama (JASPERS) pomno ispitali izzvedivost i isplativost projekta. Projekt je pripremljen u suradnji s tijelima Bosne i Hercegovine, navodi Komisija.