Ekološka policija mogla bi spasiti prljavi Mostar i njegove rijeke

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Rijeke su napadnute sa svih strana, u njima se grade korita i zidovi, a količina voda se uvelike smanjila u zadnjih 15-tak godina. Uništene su i zbijene u svoja korita, a unazad 15-tak godina one su se počele izlivati'', rekao je za Bljesak.info Adnan Đuliman iz Omladinskog kluba Novi Val povodom Međunarodnog dana voda koji se obilježava 22. ožujka.

Deponij uz rijeke

Đuliman je rekao kako je Mostar najprljaviji grad i kako je potrebno preventivno raditi na zaštiti rijeka Neretve, Bune, Bunice, Radobolje. Rekao je kako je ugrožena i rijeka Bregava blizu koje je napravljen i deponij.

''Moramo zaštiti rijeke i donijeti zakone koji će se poštovati. Mostar hitno treba pokrenuti inicijativu iz 2009. godine kada su UNDP i nevladine organizacije iz Trebinja, Stoca i Blagaja predložili da se uvede ekološka policija koja će se početi brinuti i o samim rijekama'', rekao je Đuliman.

''Ogromne količine smeća se bacaju uz rijeku Bunu. Imate veliki broj vikendaša u Blagaju koji kad pođu sa svog posjeda smeće bacaju u Bunu. To je veliki problem jer njih nitko ne kažnjava'', dodao je Đuliman. Smatra kako stranci nisu kulturniji od nas nego oni imaju veće kazne i boje se ekološke policije.

Kvaliteta vode upitna

Dodo je kako je rijeke potrebno najprije očistiti i zaštiti, nakon čega se onda može razgovarati o turističkim potencijalima ovih prirodnih bisera. Kaže kako su strani turisti iznenađeni rijekama koje su ''zaboravljene i ostavljene''.

No, ono što najviše brine svakako je činjenica da je već sada upitna kvaliteta naših voda.

''Kvaliteta naših voda je upitna, jer već postoje informacije da u pojedinim rijekama ima velika količina metala. U budućnosti će sigurno biti potrebno uraditi analizu vode na teške metale'', rekao je Đuliman.

Rekao je kako je zbog ovakvog stanja potrebno donijeti strategiju za zaštitu rijeka i zaštitu turističkog proizvoda u rijekama.

Đulimana smo pitali da prokomentira činjenicu što Grad Mostar ove godine nije izvodio novac za čišćenje rijeke Bune, kao što je radio prethodnih godina.

Potrebno probuditi ekološku svijest građana

''Bio bi presretan kad ne bi bilo potrebe da Grad Mostar daje išta novca za čišćenje rijeke i Bune i Bunice. Kakav je smisao iznova davati novac i čistiti rijeku, ako će se u nju stalno bacati smeće'', rekao je Đuliman.

Po njemu građani nemaju razvijenu ekološku svijest i dodaje kako će udruga Novi Val zbog toga organizirati akciju za Dan planete zemlje koji se obilježava 22. travnja.

''Pozivamo sve građane da taj dan očiste svoje dvorište i okolo njega, te da pokažu da imaju bar malo ekološke svijesti''.

Udruga Novi val inače godinama organizira edukacijske radionice o okolišu u kojima sudjeluju učenici iz 14 škola. Na ovaj način žele educirati mlade da se razviju ekološku svijest i spriječe sva događanja u prirodi.

Svjetski dan je voda, a naše rijeke umiru

Inače, Centar za razvoj i podršku (CRP) Tuzla i EFEKT mreža upozorili su povodom Svjetskog dana voda, na ubrzano i alarmantno uništavanje rijeka i voda u Bosni i Hercegovini.

Kako su istaknuli, to se događa zbog nekontroliranog korištenja fosilnih goriva, prvenstveno uglja i povećane gradnje novih hidrocentrala.

Podsjetili su da su prve važne preporuke o problemima vezanim za vodu, vodne resurse, bile formulirane na konferenciji Ujedinjenih naroda (UN) o vodama 1977. godine u Mar del Plati u Argentini.

Nakon konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiro, Generalna skupština UN-a je Rezolucijom od 22. veljače 1993. odlučila da se 22. ožujka svake godine obilježi kao Svjetski dan voda te da se na taj dan skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse.

EFEKT mreža apelira na sve odgovorne institucije u BiH da poduzmu odgovornost i počnu ispunjavati obaveze iz potpisanog Ugovora o Energetskoj zajednici o pitanju smanjenja negativnog utjecaja fosilnih goriva i hidroenergije na okoliš, zdravlje ljudi i društveno-ekonomski razvoj, kako bi stvorile okolišno prihvatljiv energetski sektor, priopćeno je iz CRP-a Tuzla.

Koliko je građanima stalo do rijeka pokazati će i peticija koju su pokrenuli lokalno stanovništvo i ekolozi zbog izgradnja hidrocentrala na Buni.