Ekolozi u BiH protiv naftnih bušotina u Jadranu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U suradnji sa Hrvatskim ronilačkim klubom Neum, banjalučki Centar za životnu sredinu se priključio regionalnoj akciji pod nazivom ''Ne nafti zaustavite bušenje Jadrana'' (NO OIL - Stop Sea Drilling in the Adriatic), protiv planova za otvaranje novih naftnih bušotina u Jadranskom moru.

U ovoj akciji sudjeluju udruženja iz Albanije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Italije, Španije, Francuske i BiH, priopćeno je danas iz Centra za životnu sredinu.
Pored postojećih devet platformi za crpljenje prirodnog plina u Jadranu, planirano je 29 novih lokacija za istraživanje i eksploataciju nafte i prirodnog gasa.

U priopćenju se podsjeća da se planovi za ove bušotine opravdavaju potrebama za energentima kao podršci industriji i energetskoj sigurnosti država koje planiraju da provedu ove visokorizične aktivnosti.

Međutim, podaci pokazuju da bi nafta i plin koji bi se eventualno crpili iz Jadrana veoma malo doprinijeli energetskoj neovisnosti država, a da bi posljedice vjerovatnih nesreća najviše osjetilo lokalno stanovništvo, dok bi prihode i koristi imale samo privatne kompanije.

Ovim povodom Nikša Matuško iz Hrvatskog ronilačkog kluba (HRK) Neum je izjavio da u slučaju bilo kakve katastrofe ove vrste u Jadranu, pored toga što bi nastradalo više životinjskih i biljnih vrsta Jadrana, utjecalo bi i na gospodarstvo a prvenstveno na turizam.

''Stanovnici Neuma žive od turizma a tu je i marikultura i nešto uzgoja školjkaša. Osim toga, neumski akvatorij je specifičan po svom izgledu, budući da je 90 posto zatvorenog tipa i protok vode je znatno malen, tako da bi nešto ovakvo izazvalo dugotrajnu katastrofu, a tu je u susjedstvu do nas i Malostonski koji je prirodni rezervat zaštićen od strane UNESCO. Tko može garantirati da neće doći do izljevanja nafte kada smo svjedoci da se skoro svakodnevno u svijetu ovakvo nešto događa?'', pita Matuško.

Ronioci HRK Neum, kao i ostale neumske udruge i lokalne vlasti ranije su se protivile čak i uplovljavanju većih brodova zbog opasnosti od ekološke katastrofe.

Jadransko more ima karakteristike “zatvorenog mora”, a bogati ekosustavi Jadrana su već pod velikim pritiscima zagađenja i pretjeranog izlovljavanja. Nove aktivnosti istraživanja i crpljenja nafte i plina bi dodatno ugrozile lokalne zajednice koje žive od turizma i ribolova, u svim zemljama koje imaju izlaz na Jadransko more.

''Ekscesne situacije tokom eksploatacije nafte nisu slučajnost već pravilo. Sve velike svjetske naftne kompanije su umiješane u skandale koji uključuju ekstremno zagađenje životne sredine i okrutna narušavanja ljudskih prava, uključujući ubistva aktivista. Pored toga, korištenje nafte je jedan od najvećih uzročnika klimatskih promjena, čije smo posljedice itekako osjetili tokom prošlogodišnjih poplav'',upozorio je Igor Kalaba, koordinator programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu”.

Zbog svega navedenog, udruženja su usuglasila program zaštite Jadranskog mora, koji prelazi granice pojedinih država, a ima sljedeće ciljeve: da se zaustavi eksploatacija nafte, izradi prekogranična strateška procjena uticaja na životnu sredinu, da se promovira čista i obnovljiva energetska budućnost u regiji, koja isključuje fosilna goriva, pokrene široka inicijativa za zaštitu životne sredine Jadranskog mora, da se ubrza zaštita biološke raznovrsnosti mora i da se koordinira aktivno učešće svih građana u temama životne sredine Jadranskog mora.