EU i SAD krenuli u protjerivanje Rusije iz BiH i s Balkana

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sjedinjene Američke Države i Europska unija namjeravaju preko Hrvatske otrgnuti najprije BiH te postupno cijeli zapadni Balkan iz ruskog zagrljaja.

Nakon što su natjerali Rusiju na odustajanje od projekta Južni tok, uvođenja ekonomskih sankcija Moskvi te, prema mnogim procjenama, umjetnog rušenja cijena nafte i plina što će itekako utjecati na punjenje ruskog proračuna, sljedeći korak je izgradnja terminala ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku, a moguće i terminala u luci Ploče te plinovoda preko Hrvatske, Mađarske, Slovačke, Češke sve do Poljske, uz djelomično korištenje postojećih kapaciteta.

Interes Zapada, sada je to već i jasno definirano, jest izgradnja plinovoda koji će povezati dva LNG terminala – onaj na Krku u Omišlju s onim u Swinoujscieu na poljskoj obali Baltika. Time će se stvoriti transverzala Omišalj – Swinoujscie, koja bi Europu i Balkan trebala učiniti manje ovisnom o ruskom plinu, a time i o ruskoj politici.

Što se tiče BiH, Federacija BiH se već složila s mogućom izgradnjom čak tri plinovoda prema Hrvatskoj, koji bi se također sufinancirali iz europskih fondova. RS će se neko vrijeme vjerojatno tvrdoglavo držati Rusije, no krajnji rezultat europskog plana bi mogao biti nepovoljan po takvu entitetsku politiku. Krajnji rezultat takvog europskog plana koji uživa potporu SAD-a je doslovno protjerivanje ruskih naftnih i plinskih kompanija iz BiH, uključivo i iz rafinerija u RS-u, zajedno s ruskim ekonomsko-političkim utjecajem. To će postupno srušiti ionako krhku ekonomiju u tom entitetu i prisiliti ga na bezuvjetnu suradnju s EU-om i “igranje” po europskim pravilima.

Usklađene politike

Hrvatska i Poljska planiraju, uz potporu iz europskih fondova, povezati svoje plinske terminale u idućih šest godina. Osim što će se time ojačati energetska sigurnost i smanjiti ovisnost o ruskom plinu, ovim će se nanijeti još jedan udarac ruskoj ekonomiji. Vlasti u Moskvi ne bi tako više mogle ucjenjivati Europu plinom, ali ni zemlje zapadnog Balkana, prije svih Bugarsku, Rumunjsku, Srbiju, Makedoniju te BiH koje plin uvoze samo iz Rusije i plaćaju ga skuplje nego, recimo, Hrvatska, a da ne govorimo o drugim europskim zemljama koje imaju alternativne plinovode i dobavljače. Poljska, ekonomska sila u usponu koju u Americi smatraju “europskim ekonomskim tigrom”, planira uložiti u projekte u energetskom sektoru 30 milijardi dolara do 2020., dok Europska komisija tretira projekt izgradnje terminala i povezivanje sjevera i juga Europe plinovodom kao “jedan od najvažnijih strateških projekata” pa se može očekivati financijska potpora EU-a. Hrvatska i Poljska su najavile kako će tu pomoć snažno zahtijevati.

U petak je u Zagrebu održan i sastanak hrvatskih i poljskih energetskih tvrtki na kojem su nazočni bili i ministri. Hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak je tom prigodom izjavio kako su “poljska i hrvatska politika po ovom pitanju usklađene”.

- LNG terminal na otoku Krku postao je jedan od ključnih energetskih projekata u Europi te ključni dio energetskog koridora “Sjever – Jug”, koji bio spojio LNG terminale u Hrvatskoj i Poljskoj i tako osigurao energetsku stabilnost i dugoročnu opskrbu u jugoistočnoj Europi – istaknuo je tom prigodom Vrdoljak i dodao kako bi do 2020. godine trebali biti dovršeni svi infrastrukturni projekti.

- Hrvatska će postati energetsko čvorište ovog dijela Europe s tri ključna projekta – LNG-om na Krku, jadransko-jonskim plinovodom i vlastitom proizvodnjom – naglasio je Vrdoljak te napomenuo da je procijenjena vrijednost LNG-a na Krku 600 milijuna eura, a uz plinovode i kompresorske postaje, premašuje i milijardu eura.

Poljski ministar državne riznice Wlodzimierz Karpinski je kazao kako je važno da Hrvatska i Poljska, ali i cijeli EU, imaju iste prioritete, isti okvir i ciljeve.

- Vlade tretiraju te projekte kao prioritetne. Tako se materijalizira europska energetska politika – kazao je Karpinski i dodao kako Poljska planira potrošiti oko milijardu eura na izgradnju plinovoda nakon što sljedeće godine izgradi LNG terminal u gradu Swinoujscie. Poljskoj je projekt povezivanja sjevera i juga Europe još značajniji nego Hrvatskoj, budući da naša susjeda 65 posto svojih posto svojih potreba zadovoljava iz vlastitih plinskih bušotina dok Poljska iz Rusije uvozi oko 10,2 milijarde kubičnih metara plina.

Potpora SAD-a i Njemačke

LNG terminal na otoku Krku trebao bi imati godišnji kapacitet od četiri do šest milijardi dok bi spomenuti poljski trebao imati oko pet milijardi kubičnih metara plina.

Ovom projektu snažnu potporu daje i SAD čiji je potpredsjednik Joe Biden prigodom prošlomjesečnog posjeta Europi naglasio kako “Hrvatska ima potencijal postati regionalno energetsko čvorište ako sad krene u pametna ulaganja zajedno s potporom EU-a te zajedničkom radom sa susjednim zemljama. Njemačka kancelarka Angela Merkel se u srpnju u Dubrovniku, a kasnije u Berlinu, sastala s predsjednicima osam država regije.

Oni su se tad obvezali kako će “podržati regionalne projekte usmjerene na otvaranje Južnog plinskog koridora u cilju diversificirana energetske opskrbe prirodnim plinom i povećanja energetske sigurnosti regije”, sve u skladu s energetskom politikom EU-a.

Merkel je, govoreći o infrastrukturnim projektima, kazala je da je Europska komisija spremna poduprijeti prekogranične projekte i tom prigodom, znakovito, “izrazila nadu da će i u BiH doći do ‘nove dinamike’ te da će se nakon izbora pokrenuti nova inicijativa za tu zemlju”.

Da će Nijemci, odnosno EU i SAD, učiniti sve da ruski Južni tok propadne i da ruski utjecaj oslabi, već tad je bilo jasno iz priopćenja nakon sastanka kad je istaknuto kako će sudionici sastanka, dakle, šefovi regije i Njemačka, “podržati regionalne projekte usmjerene na otvaranje Južnog plinskog koridora u cilju diversificirana energetske opskrbe prirodnim plinom i povećanja energetske sigurnosti regije”, sve u skladu s energetskom politikom EU-a.

Hrvatska je snažno krenula u taj projekt nakon službene propasti ruskog projekta plinovoda Južni tok nakon čega je hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ocijenio kako je “to prilika za Hrvatsku da postane regionalno energetsko središte”.

LNG terminal na Krku bi mogao opskrbljivati plinom čak i Ukrajinu, a direktor ovog poduzeća Mladen Antunović boravio je proteklog tjedna u Frankfurtu, najvjerojatnije dogovarajući se s potencijalnim njemačkim ulagačima o ovom projektu.

RS tvrdoglavo s Rusima, FBiH bi pravila tri plinovoda prema Hrvatskoj

Prema američko-europskom planu, BiH bi se izgradnjom plinovoda od sjevera i juga primorske Hrvatske pa sve do Poljske također riješila ovisnosti o ruskom plinu. Federalni ministar energetike Erdal Trhulj kaže kako je to “odlična prilika koja se ne smije propustiti”. I dok bi Republika Srpska mogla odbaciti ovaj projekt i odlučiti se na daljnju ovisnost o Rusiji, u FBiH odlučili su se već odavno prihvatiti europsku inicijativu diversifikacije plinovoda.

Ministar Trhulj tako ističe kako bi FBiH mogla izgraditi čak tri plinovoda prema Hrvatskoj, dva na sjeveru, odnosno sjeveroistoku Bosne, te jedan koji bi terminal na Krku, a moguće i novi terminal u luci Ploče, povezao s Hercegovinom te eventualno dalje prema sjeveru i Sarajevu.