Europe više nema, pobijedila je Njemačka

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Grčka bez radikalnog otpisa dugova ne može preživjeti, a pogrešna politika štednje koju za račun međunarodnog kapitala forsiraju Njemačka i "birokrati iz Bruxellesa" morala bi biti upozorenje Sloveniji i drugim manjim članicama eurozone što im se i samima može dogoditi, tvrdi ugledni slovenski ekonomist Maks Tajnikar.

"Politika koju nudi Europska komisija uništava Europu u korist Njemačke, te na štetu država kao što su Grčka i Slovenija", naveo je u opširnoj analizi naslovljenoj "Europe više nema, pobijedila je Njemačka" nekadašnji ministar gospodarstva i profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani.

Njemački je tisak zadnjih mjeseci više puta upravo Sloveniju i njenu politiku štednje isticao kao primjer Grčkoj kako se fiskalnim mjerama, reformama i rezovima potrošnje može doći do novog rasta i izlaska iz recesije, no Tajnikar ocjenjuje da se takvih njemačkih pohvala treba čuvati i uzimati ih sa zrnom soli.

"Komično je danas slušati tumačenje našeg premijera Cerara i ministra financija Dušana Mramora da smo spremni na sve grčke scenarije, a sve što su napravili jest da su posvojili (njemačke) stereotipe o Grčkoj, čime se radi povijesna šteta Europi", naveo je Tajnikar u članku u ljubljanskom "Delu".

"Teza kako Grci politikom štednje, koja se pokazala neučinkovitom, mogu otplatiti svoj dug je velika pogreška koju ponavljaju neupućena javnost i politički napaljeni europski lideri kojima smeta lijeva orijentacija grčke vlade", navodi Tajnikar u svom prilogu.

Prema njegovom bi amortizacijskom izračunu servisiranje grčkih dugova "pojelo" većinu pretpostavljenog bruto proizvoda te zemlje, čak i ako bi im se rok otplate produžio na sto godina pa je jedino rješenje za "spašavanje" periferne članice eurozone otpis 30 do 40 posto grčkog duga uz najmanje 10-godišnji moratorij na otplatu glavnice.

Sadašnjom politikom štednje, koja ide u korist Njemačke iza koje stoji međunarodni kapital, koristi jedino Njemačkoj i razvijenijim članicama eurozone, dok će periferne članice s vremenom postati izvoznice radne snage u Njemačku i sjeverne zemlje pa će se Europa opet pretvoriti u kontinent "gastarbajtera", kakav je nekoć i bila, navodi Tajnikar.

Nakon Grčke, u eurozoni može lako postati suvišna još neka članica eurozone koja se nađe u problemima, pa i Slovenija. Ako Europa u eurozoni ne treba Grčku, može se dogoditi da joj sutra neće biti potrebna ni Slovenija, navodi Tajnikar za ljubljansko "Delo".