Europska komisija tuži Hrvatsku pred Sudom EU-a zbog Zakona o INA-i

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europska komisija je u četvrtak odlučila pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Sudom EU-a jer nije promijenila Zakon o privatizaciji INA-e, koji državi daje pravo veta u ključnim stvarima.

"Komisija smatra da se posebnim ovlastima države iz Zakona o INA-i neprimjereno ograničavaju slobodno kretanje kapitala i sloboda poslovnog nastana. Komisija uviđa da je zaštita sigurnosti opskrbe energijom legitiman cilj u javnom interesu koji dijeli i EU te da bi se njime mogla opravdati ograničenja sloboda navedenih u Ugovoru o funkcioniranju EU-a. Takva ograničenja međutim moraju biti proporcionalna. U ovom se slučaju Zakonom o INA-i hrvatskoj državi omogućava osporavanje važnih odluka poduzeća, pri čemu ulaganje veta nije potrebno obrazložiti mogućim ugrozama sigurnosti opskrbe ili druge javne politike, ili javnim interesom", navodi se u priopćenju Komisije.

Prema Zakonu o INA-i državi su dodijeljene posebne ovlasti u tom poduzeću, uključujući pravo ulaganja veta na odluke poduzeća u pogledu prodaje dionica ili imovine iznad određene vrijednosti. Isto tako, država se može protiviti važnim odlukama uprave INA-e, kao što su promjena djelatnosti poduzeća, dodjela koncesija ili ovlaštenja i promjena adrese njegova sjedišta.

"Komisija smatra da takvo bezuvjetno pravo veta nadilazi ono što je nužno za zaštitu sigurnosti opskrbe energijom i da je stoga neproporcionalno", ističe se u priopćenju.

Komisija navodi da je Hrvatska prije pristupanja EU-u preuzela obvezu usklađivanja Zakona o INA-i s pravilima EU-a. S obzirom na to da Hrvatska nije izmijenila taj Zakon, u studenome 2014. Europska komisija odlučila je protiv nje poduzeti mjere.

Nakon što je u prosincu 2016. ocijenila očitovanja hrvatskih tijela, Europska komisija poslala je Hrvatskoj obrazloženo mišljenje u kojem službeno zahtijeva izmjenu Zakona o INA-i uz obrazloženje da se njime krše pravila Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o slobodi poslovnog nastana (članak 49.) i slobodnom kretanju kapitala (članak 63.). Hrvatska još uvijek nije postupila u skladu s obrazloženim mišljenjem Komisije.

U priopćenju se navodi da je unatoč današnjoj odluci Komisija i dalje otvorena za napore koje hrvatska nadležna tijela ulažu u rješavanje tog predmeta.