Podaci UNO-a

Krivotvorena roba sve češće stiže na granice BiH

U Upravi za neizravno oporezivanje BiH kažu da je teško doći do podataka o vrijednosti oduzete, točnije falsificirane robe, ali da je činjenica da se posljednjih godina sve više takve robe pokušava uvesti u BiH.
Gospodarstvo / Flash | 25. 03. 2019. u 08:20 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U posljednje dvije godine u Bosni i Hercegovini primjetno je povećanje broja pokušaja uvoza falsificirane robe, uglavnom poznatih svjetskih marki, a to je trend koji je zahvatio cijelu Europu, u kojoj čak 6,8 posto uvoza vrijednog 121 milijardu eura otpada na falsifikate.

U Upravi za neizravno oporezivanje BiH kažu da je teško doći do podataka o vrijednosti oduzete, točnije falsificirane robe, ali da je činjenica da se posljednjih godina sve više takve robe pokušava uvesti u BiH.

"Ukoliko carinski organi posumnjaju da određena roba koja se uvozi u BiH predstavlja falsifikat poznatih svjetskih marki, imaju pravo takvu robu zadržati, a od nositelja prava zatražiti da izvrši stručnu procjenu o tome da li je riječ o falsifikatu ili nije. Ukoliko se utvrdi da postoji osnova sumnje da roba predstavlja falsifikat neke od poznatih svjetskih marki koje su zaštićene i u BiH, UNO robu zadržava sve do okončanja postupka pred nadležnim sudom i donošenja pravosnažne sudske odluke", rekli su za Nezavisne u UNO.

Prema njihovim podacima, u tijeku 2017, 2018. i prvim mjesecima 2019. oduzeto je gotovo 90.000 komada razne robe, a najviše je bilo pokušaja uvoza odjeće svjetski poznatih marki kao što su "Adidas", "Tommy Hilfiger", "Louis Vuitton", "Versace", zatim parfema, torbi, ali i pumpi za vodu, bombona, kondoma, naočala, patika i razne tehničke robe.

Kao i u BiH, i u Europskoj uniji sve veći problem predstavlja pokušaj uvoza falsificirane roba koja unatoč strogim kontrolama sve više osvaja tržište. Prema izvještaju Ureda za intelektualnu svojinu i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, 6,8 posto uvoza u EU je krivotvorena i piratska roba vrijedna 121 milijardu eura, a ove informacije zasnovane su na podacima od oko pola milijuna carinskih zapljena različitih međunarodnih organizacija.

Očekivano, najviše se falsificira odjeća, obuća, satovi, parfemi, kozmetika, igračke i nakit, ali zabrinjava to što se među falsificiranim proizvodima sve više nalaze farmaceutski proizvodi, hrana, piće i medicinska oprema, zbog čega je potencijalno ugroženo i zdravlje stanovništva.

Prema objavljenim podacima, trgovina falsificiranom robom vrijedna je oko 460 milijardi eura, širom svijeta, u usporedi s prethodnim izvještajem u svijetu je zabilježen rast od 3,3 posto, a u Evropi 1,8 posto.

Kako su prenijeli pojedini svjetski mediji, nelegalna trgovina u konstantnom je rastu od 2013., što je zabrinjavajuće. Uglavnom se falsificira roba iz Amerike, a kada je u pitanju Europa najviše su pogođene Francuska, Italija, Njemačka, Velika Britanija i Španjolske.

U izvještaju se navodi i da su najveći falsifikatori, pored Kine, Indija, Tajland, Turska, Malezija, Pakistan i Vijetnam, a 65 posto zaplijenjenih proizvoda do EU stiže morskim putem, uglavnom u velikim kontejnerima, zatim 14 posto avio-prometom, a 11 posto putem pošte, i to uglavnom robe široke potrošnje koja je naručena online.

 

Kopirati
Drag cursor here to close