Gacko: U stotinjak kuća struja će doći po prvi put u povijesti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vlasnici oko stotinu kuća na području mjesne zajednice Borač udaljenoj tridesetak kilometara od Gacka ovog proljeća čeka da nakon više od dvadesetak godina konačno dobiju električnu energiju kako bi započeli intenzivniji povratak u svoja sela i zaseoke na tom području.

Sve će to biti omogućeno zahvaljujući projektu elektrifikacije stambenih jedinica raseljenih osoba i povratnika koji provodi Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine u suradnji s općinom Gacko i Elektrohercegovinom Trebinje.

Zanimljivo je da će nekoliko sela na tom potezu električnu energiju dobiti po prvi puta od svog postojanja. Elektrifikacija će uslijediti zahvaljujući realizaciji velikog projekta kojeg provodi općina Gacko, a kojim se pokušava riješiti problem vodoopskrbe u ljetnim mjesecima na području cijele općine.

Upravo nepostojanje električne energije, ali i loša putna komunikacija, s obzirom da je lokalni put, koji Gacko preko Čemernog sela i zaseoke na području mjesne zajednice Borač povezuje sa susjednim Kalinovikom, često neprohodan usljed snijega, razlog su zbog kojeg su u zimskim mjesecima ti prostori pusti.

Kuće i imanja se uglavnom obilaze vikendom i to kada vremenski uvjeti dopuštaju. Naime, neki od vlasnika kuća pričaju kako su znali ostati u svojim kućama često i odsječeni od ostatka svijeta, dok se nekim terenskim vozilom ne uspiju probiti kroz sniježne nanose.

Sela i zaseoci odsječeni od svijeta

Do sela koja će na proljeće dobiti električnu energiju nije mogla doći ni ekipa Agencije Anadolija. Sniježni nanosi, na pojedinim mjestima veći i od 50 centimetara, zaustavili su ih na nekoliko kilometara od naseljenog mjesta Čemerno na lošem makadamskom putu, koji uzbrdo vodi kroz gustu šumu prema selima Jabuka, Soderi, Pridvorica...

Sela su odsječena čak i s druge strane iz Kalinovika, od mjesta Ulog uzvodno Neretvom, jer se dio puta obrušio. Tako je u sela mjesne zajednice Borač trenutno moguće doći jedino terenskim vozilom ili traktorom.

Ipak, skoro proljeće trebalo bi donijeti ne samo kopnjenje snijega, nego i električnu energiju nekim selima nakon više od dva desetljeća, a nekima prvi put. U planu je i popravak lokalnog puta. Tako se za proljeće očekuje da će sela i zaseoci na prostoru mjesne zajednice Borač oživjeti i poprimiti potpuno drugu sliku.

Naime, u okviru realizacije projekta elektrifikacije stambenih jedinica raseljenih osoba i povratnika potpisanog sredinom veljače predviđeno je izdvajanje 164.500 KM za dovođenje električne energije u domaćinstva u selima Šipovice, Jabuka/Šumići, Jabuka/Previla i Šumići/Nadgaja.

Ranije su inače, zahvaljujući projektu općine Gacko, realiziranom prethodnih godina, postavljeni dalekovodi prvo u dužini od 7.200 metara na potezu Čemerno - Bistrica, a potom i oni u dužini od 2.600 metara na potezu Bistrica - Šumići koji su omogućili daljnje radove na niskonaponskoj mreži za domaćinstva.

"Uvođenje električne energije značilo bi ljudima puno, jer jednostavno ljudi trenutno nemaju mogućnosti življenja. Sve se svodi na vikend boravak na toj regiji. Struja u 21. stoljeću nije nikakvo čudo. Trebala bi biti normalna stvar. Što je najbitnije mislim da ima jako puno ljudi koji bi se generalno vratili i nastavili život gore. To su ljudi koji su možda u nekim poznim godinama. Ali, puno je ljudi koji su radili u vojsci, policiji, koji bi se vrlo rado vratili na svoja imanja i pokrenuli neke poslove. Ima jako puno projekata unutar te zajednice gdje se ljudi uglavnom bave stočarstvom i mogli bi nastaviti taj trend. Jako, jako puno ljudi bi se vratilo nakon dolaska električne energije. Sada sigurno ima preko 100 kuća koje su obnovljene i napravljene dijelom iz osobnih sredstva ili preko institucija i projekata održivog povratka", navodi u razgovoru za Agenciju Anadolija Amir Skopak, predsjednik Skupštine Udruženja Borčana i Gačana "Izvor Neretve - Gacko".

Navodi da ih je Sporazumom koji je potpisan prije mjesec dana, između Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i općine Gacko resorna ministrica Semiha Borovac sve jako obradovala.

"Potpisivanju sporazuma bio je prisutan i načelnik Gacka Milan Radmilović, ljudi iz Elektrodistribucije koji bi trebali raditi na tom projektu iz Bileće tako da mi očekujemo praktično da bi radovi trebali krenuti odmah. Ne postoje više nikakve prepreke u smislu da nema novca, volje da se to uradi i mislimo da bi u nekom nadolazećem razdoblju, možda mjesec-dva, trebalo sve biti gotovo", navodi Skopak.

Dobra suradnja sa lokalnom zajednicom

Objašnjava zašto su, između ostalog, sela i zaseoci na području mjesne zajednice Borač, koja se uglavnom prostire na planinaskom prostoru zimi prazna, bez žitelja.

"Tijekom zimskog razdoblja uglavnom put je neprohodan. Ponekad je neka blaža zima, pa bude malo manje snijega. Tada iskoristimo priliku da odemo obići kuće i volimo to. Mi smo iz tog razloga i na zahtjev ljudi koje poznajemo morali formirati udruženje kako bismo mogli eventualno aplicirati prema nekim fondovima, prema našim ministarstvima s ciljem rješevanja problema, između ostalog i putne komunikacije. To smo već i uradili, odnosno podnijeli projekt uređenja puta i to je u nekom procesu. S naše strane uradili smo sve. Čak smo prošle godine investirali 30 posto od onoga koliko bi trebalo zadovoljiti osnovne potrebe kako bismo ušli u program da eventualno dobijemo neka donatorska sredstva za sanaciju puta. Nije više ni bitno od koga, ali da jednostavno da to napravimo, da to malo uozbiljimo u smislu čišćenja puta, čišćenja kanala za vodu, jer problem je voda koja se razlijeva i ide putem i pravi štetu", navodi Skopak.

Za povratak života na prostore mjesne zajednice Borač, na teritoriji općine Gacko, predsjednik Skupštine Udruženja Borčana i Gačana "Izvor Neretve - Gacko" Amir Skopak kaže kako je električna energija broj jedan, put broj dva.

"Može se čak i obrnuti redosljed. Bitno je i jedno i drugo. Struju smatramo riješenim problemom, a za ostale stvari, kao što su put i voda, to će se raditi u nadolazežem razdoblju ako bude sredstava. Sami smo se organizirali prošli put preko našeg udruženja i uložili 40 do 50.000 KM za predradnje za sanaciju puta. Naš predsjednik Udruženja Halid Čustović koji živi u inozemstvu je privatnim sredstvima pokrenuo priču i jedan dio puta je dobro urađen, ali to nije ni blizu završetka. Radimo na tome, pa ćemo vidjeti što će biti", naglašava Skopak.

Sela i zaseoci koja će biti obuhvaćena elektrifikacijom su inače, uglavnom prije rata bila nastanjena bošnjačkom populacijom, iako ima susjeda srpske nacionalnosti.

"Imamo solidnu suradnju s lokalnom zajednicom, jer svi ovi projekti koje smo mi zamislili od puta i struje, uvijek smo radili u dogovoru s lokalnom zajednicom koja je praktično na tom području prva instanca kojoj se trebamo obratiti. Imamo odličnu suradnju s načelnikom općine Milanom Radmilovićem. Sa strujom će se pokrenuti nove stvari, jer dobar dio ljudi će se sigurno vratiti, a već imaju svoje ideje što bi to oni radili u nekim projektima. Imali smo sastanak s federalnim ministrom za izbjegle i raseljene osobe Edinom Ramićem. Ima dosta ideja koje su nadomak realizacije, ali struja i komunikacije to je osnovno što nam sada treba", kaže Skopak.

Inače, zanimljivo je da se trenutno Bošnjaci s područja sela i zaseoka mjesne zajednice Borač nalaze razasuti od Sarajeva, preko Mostara do Dubrovnika.

Prvi ljudi u općini Gacko obećavaju bolje dane ne samo za stanovnike sela i zaseoka na području mjesne zajednice Borač, nego i cijele lokalne zajednice.

U općini se, osim u povratak, uzdaju i u početak rada firmi

Zamjenik načelnika općine Gacko Radoica Antunović, u razgovoru za Agenciju Anadolija, kaže kako je općina Gacko prije dvije - tri godine završila jedan sličan projekt, a sve se odnosi na povratnička naselja u mjesnoj zajednici Borač.

"Poslije uspješnog završetka tog projekta, sada smo ušli u novi, zajedno sa Vijećem ministara BiH, uz učešće općine Gacko i Elektrodistribucije Trebinje. Preko 160.000 KM bit će uloženo u elektrifikaciju, a radi se o lokacijama koje se nalaze na području MZ Borač. To su mjesta koja su većinom povratnička i naravno da je za život, odnosno egzistenciju na tim prostorima osnovni preduvjet projekat elektrifikacije tog područja. Veoma je značajno kako za ljude koji se vraćaju da žive na tom prostoru, tako i za one koji tu prave svoje vikendice, a značajno je i za mogući razvoj poljoprivrede na tom području, jer taj prostor je poznat kao prostor fantastičan za stočarstvo, pčelarstvo i još neke grane poljoprivrede. Tako da će svakako općina Gacko i ubuduće, koliko bude prilike, nastaviti ovakve i slične projekte na tom području i drugim koja još uvijek nisu elektrificirana", kaže Antunović.

Navodi kako je područje koje je obuhvaćeno projektom prije rata bilo elektrificirano, ali naglašava i novinu da će se u nekom budućem razdoblju i neka područja koja nisu imala električnu energiju dobiti je u nekim sljedećim projektima.

"Trenutno ne možemo odgovoriti koliko ljudi živi tamo. Stvaraju se uvjeti da neki, koji možda tu nisu ni imali svoje objekte, izgrade neke nove kako vikendice tako, nadati se, i neka poduzeća, tvrtke u oblasti poljoprivrede. Na tom području ljudima ćemo stvoriti uvjete da mogu ostvariti svoju egzistenciju, a ne samo da dolaze vikendom i posjećuju ta svoja mjesta", ističe Antunović.

Kaže kako se trenutno radi projekt dalekovoda koji je vezan za njihov poznati projekt vodoopskrbe općine Gacko. Kroz taj projekt, navodi Antunović, odnosno dovođenjem električne energije na mjesta gdje su potrebne crpne stanice na potezu prema Pridvorici će biti obuhvaćena i tri četiri sela koja nikada do sada nisu imala električnu energiju.

"Kroz ta sela tako će proći vod sve do Pridvorice kuda nikada nije postojao", ističe Antunović.

Projekt vodoopskrbe nekima će biti prilika i za rješavanje električne energije

Naime, radi se o postavljanju dalekovoda u dužini od osam kilometara u dolini Neretve na potezu Soderi - Pridvorica.

"Realizacija ovih projekata svakako će značiti. Jer, taj predio je trenutno dosta napušten s tog stanovišta, a ima fantastične uvjete za poljoprivredu. Osim elektrifikacije tog područja, općina Gacko je sudjelovala i sudjeluje u izgradnji ostale infrastrukture puteva. Put koji ide preko Čemerna naročito u zimskom razdoblju je težak za održavanje, skoro nemoguće je to činiti, tako da su sa Vijećem ministara BiH vođeni neki razgovori sa zaiinteresiranim ljudima s tog područja koji trenutno žive u Sarajevu da se uradi nova putna komunikacija koja bi bila puno lakša za održavanje i ne bi bila išla preko prevoja Čemerno. Tako je u planu u budućem razdoblju vjerojatno da se uradi i ta putna komunikacija. Time bi se, osim elektrifikacije, sa popravkom i izgradnjom novih puteva stvorili realni uvjeti za život na tom području", poručuje Antunović.

Inače, projekt vodoopskrbe je vezan za cijelu općinu Gacko, jer trenutno općina Gacko ima problem u ljetnom razdoblju s količinama vode na izvorištu. Rješenje kojem se teži je dovođenje vode iz Pridvorice na već postojeće bazene i opskrbu u ljetnom razdoblju cijele opštine Gacko.

Taj projekat je, navodi Antunović, višemilijunski i koštat će između tri i četiri milijuna maraka, a u fazi je kompletnog projektiranja Tu su, ističe, pri kraju i u pregovorima oko kreditnog zaduženja kod Europske investicijske banke vezano za projekt vodoopskrbe i nadaju se da će svu tu papirologiju završiti ove godine te da će se sljedeće godine početi projekt vodoopskrbe

"U Gacku svi dijelimo istu sudbinu i nemamo drugih problema osim egzistencijalnih. Stvaranjem uvjeta za povratnike na nekom području samim time stvaramo uvjete i za domicilno stanovništvo koje je tu živjelo tako da to povezano jedno s drugim. I obrnuto ulaganje u sela i naselja gdje žive domicilno stanovništvo stvaraju se uvjeti i za povratnike, jer ta su sela pomiješana. Jedini problem i jednih i drugih je stvoriti uvjete za egzistenciju, a nikako nije u pitanju nikakva sigurnost ili bilo što drugo na području općine Gacko", poručuje u razgovoru za Agenciju Anadolija Radoica Antunović, zamjenik načelnika općine Gacko.

Stanovnici mjesne zajednice Borač nadaju se skorom prestanku padalina i odlasku svojim kućama. Posljednji put tamo su bili prije dvije i više tjedna. Snijeg koji je proteklih dana intenzivno padao na Čemernu onemogućavao je prohodnost ka selima i zaseocima.