Evo gdje su u Mostaru bujični tokovi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Na užem urbanom području Grada Mostara registrirani su bujični tokovi: Suhodolina u naselju Bjelušine, Suhi do u Vrapčićima, Sušica u Vrapčićima i Virnica u Raštanima'', rekao je za Bljesak.info Arnel Voljevica Šef Službe za civilnu zaštitu i vatrogastvo Grada Mostara.

Kako objašnjava, ove bujične tokove karakterizira da su uglavnom preko godine bez vode, ali u vrijeme velikih padavina počinju teći.

Održavanje i redovito čišćenje

''Kod ekstremnih padavina dolazi i do njihovih izlivanja. Grad Mostar korita ovih tokova održava prohodnim putem J.P. Komunalno. Održavanje se svodi na redovito čišćenje naplavina koje se sastoje od nanosa šljunka, granja i zahvaćenog komunalnog otpada. Nastoji se da kanali i rešetke na kanalima budu čiste i prohodne kako bi bili sposobni prihvatiti vode bujičnih tokova'', pojasnio je Voljevica.

Istaknuo je da su gore navedeni podaci sa kojima raspolaže Služba za civilnu zaštitu.

''U suradnji sa UNDP u sklopu projekta DRR smo pristupili izraditi mapa koja će sadržavati sva postojeća i potencijalna klizišta i bujične tokove'', dodao je.

Inače, bujice ili bujični tokovi su povremeni ili stalni prirodni vodotoci (jaruge, suhodoline, potoci i rječice), čija su slivna područja zahvaćena erozijskim procesima. Karakterizirane su naglim nadolascima poplavnih voda koje nastaju neposredno poslije jakih kiša ili ubrzanog topljenja snijega, kao i velikim količinama nanosa i razornom snagom toka. 

Podsjetimo, Vedad Demir, direktor Federalnog zavoda za geologiju, izjavio je za agenciju Fena da veliki broj područja u Federaciji Bosne i Hercegovine, zbog svoje geomorfološke i geološke strukture, ima visok rizik od bujičnih tokova. Naglasio je važnost poduzimanja adekvatnih preventivnih mjera, kao što su unapređenje prostornog planiranja, izgradnja zaštitnih struktura i uspostavljanje sustava ranog upozoravanja kako bi se smanjio rizik od budućih katastrofa.

BiH izložena riziku bujičnih tokova

Na pitanje je li tragediju u Jablanici, Fojnici, Kreševu i Kiseljaku moguće smatrati isključivo prirodnom katastrofom ili su posljedice bile veće zbog ljudskog faktora, Demir je rekao da su egzogeni geomorfološki procesi poput bujičnih tokova i klizišta, koje smo vidjeli posljednjih dana, uobičajeni u geološkom vremenskom okviru.

Demir ističe da ljudski faktor ima značajan utjecaj na težinu posljedica ovih prirodnih procesa.

"Ovi procesi kontinuirano oblikuju reljef i prostor na kojem živimo. Poplave, kao dio hidroloških procesa, često iniciraju geomorfološke promjene poput erozije, odrona i bujičnih tokova. Tragedije i štete su rezultat načina na koji se prilagođavamo tim procesima i kako na njih reagiramo. Antropogene aktivnosti, poput degradacije biljnog pokrivača i nelegalne gradnje, dodatno povećavaju intenzitet ovih procesa i čine ih opasnijima. Iako su prirodni, ljudski faktori svakako doprinose njihovom pojačanju i težim posljedicama", rekao je Demir.

Demir također naglašava da su mnogi dijelovi Bosne i Hercegovine, posebno brdsko-planinska područja, izloženi riziku od bujičnih tokova. U ovim područjima, geomorfološki procesi oblikuju zaravnjene i blago nagnute terene poznate kao aluvijalne lepeze, koje su privlačne za gradnju zbog dobrih karakteristika kao što su povoljan nagib i dobra drenaža. Međutim, iako su naizgled sigurni, ovi prostori povremeno trpe visokoenergetske bujične tokove, koji nose velike količine sedimenta, stijena, drveća, ali i otpad koji je rezultat ljudske aktivnosti, što može izazvati ozbiljne štete i ugroziti živote stanovnika.