Proračun za 2016.
Grad Mostar nije izdvojio niti jednu KM za čišćenje Bune
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Grad Mostar u gradskom Proračunu za 2016. godine nije izdvojio niti jednu marku za čišćenje rijeke Bune.
Rijeku Bunu već četiri godine, tradicionalno svakog prvog vikenda u srpnju, čisti Sportska ekološka udruga Hercegovina iz Mostara.
''Mi smo vezani za tu lokaciju i imamo određene aktivnosti svake godine, mi smo zainteresirani da se odrade i unaprijede, ali zašto Grad nije našao sredstava zaista ne znam. Ja ne mogu kritizirati situaciju, obzirom da ne znam gdje su novci usmjereni. Nama bi bilo drago da se mogu odvojiti novci za Bunu'', rekao je za Bljesak.info Davorin Kozomara, predsjednik SUEH-a.
Grad je u Proračunu za čišćenje rijeke Bunu 2015. godini izdvojio pet tisuća KM, a cijela akcija čišćenja, prema Kozomarinim riječima, košta oko četiri tisuće KM.
Akcija će se ipak održati
''Mi svim sudionicima podijelimo zaštitne rukavice i vreće od jute da bi u njih kupili smeće. To dobiju ronioci koji su u vodi, ali i volonteri. Ronioca bude oko 40-tak iz naših bratskih klubova, iz BiH i Hrvatske, a pomoć na obali im pruža 40-tak volontera. Nakon čišćenja bude ručak, a sutradan organiziramo jedan zanimljiv zaron. Imamo i goste koji ostaju na spavanju. Financijska konstrukcija koja uključuje smještaj svu logistiku, majice, diplome za sudjelovanje košta negdje oko četiri tisuće KM'', rekao je Kozomara.
Rekao je kad su čistili Bunu 2015. godine da su u koritu rijeke i na priobalju našli velike količine smeća, te raznih vrša kojim se vrši krivolov. Ističe kako je bilo bolje stanje 2014. godine.
Ove godine s obzirom na prošlu godinu i na cjelokupno stanje na društvu očekuje da će rijeka biti još zagađenija.
Unatoč tome što nemaju sredstava od Grada Sportska ekološka udruga Hercegovina planira i ove godine organizirati akciju čišćenja ove rijeke.
Kozomara se nada kako će se naći sponzori koji će pokriti troškove ove hvale vrijedne akcije.
Buna – kraška ljepotica
Buna je jedna od najčišćih rijeka na ovom području Europe, a voda iz rijeke je pitka i na vrelu i dužinom cijele rijeke. Zbog svoje temperature prirodno je stanište pastrmke.
Vrelo Bune najveći kraški izvor u Europi po količini pitke vode, pri čemu u jednoj sekundi iz izvora izađu 43 kubika vode.
Najveći vodostaji Bune su u studenom, a najniži u lipnju i kolovozu, a prije samog izvora, Buna pod zemljom protječe 19 i pol kilometara.