Divljanje cijena u FBiH: Građani očajni, teško prežive mjesec

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Federaciji BiH posljednjih mjeseci vrijednost osnovnih životnih namirnica kontinuirano raste, građani ističu da cijene divljaju, dok institucije za zaštitu potrošača kažu da je prisutan svakodnevni tihi rast cijena, prenose Nazavisne novine.

Vlada Federacije BiH je dva puta u proteklih godinu i po ograničavala rast cijena osnovnih životnih namirnica, ali ta ograničenja su veoma kratko trajala - ni mjesec dana.

Vlada nema mehanizme

Parlamentarci kažu da Vlada FBiH ima mehanizame da kroz postojeće zakone uvede red i zaustavi divljanje cijena. Inspekcije ne rade dovoljno svoj posao, a problem u BiH je to što se 80 posto proizvoda uvozi, a samo 20 posto proizvodi.

Sarajka Sabina Delić ističe da su u proteklim mjesecima plaće u ugostiteljskom sektoru smanjene, a da su cijene porasle.

"Teško je preživjeti mjesec kad za samo 400 grama tjestenine morate dati skoro dvije KM, a za litar ulja više od tri KM, a plata ista, pa čak i manja", priča Delić te dodaje da se u posljednjih mjesec dana mnogo družila s ljudima koji su došli iz dijaspore i koji kažu da su osnovne životne namirnice u BiH mnogo skuplje nego u EU.

Saša Marić, ombdusman za zaštitu potrošača u BiH, za "Nezavisne novine" kaže da je u zadnjih godinu i po dana primjetan rast cijena.

"Više od tog rasta primjetno je skakanje i padanje cijena bez kontrole, a najviše iz razloga što BiH nema razvijenu vlastitu proizvodnju tehničkih uređaja, ali i prehrambenih artikala. Mi jednostavno uvozimo mnogo robe i onda smo u cijelosti ovisni o globalnim kretanjima. Vlade entiteta imaju mehanizme kroz setove zakona o kontroli cijena i tu ih mogu kontrolirati, ograničavati njihov rast. Na preporuku Institucije ombdusmana za zaštitu potrošača u zadnjih godinu dana nekoliko puta obje vlade su donosile odluke u kojima su ograničavale rast cijena. Nažalost, iako su poštovale preporuke Institucije i usvojile te odluke o ograničavanju cijena, one bi bile na snazi sedam do 21 dan i onda bi ih povukle. Nisu bile dugoročno primjenjive", kazao je Marić.

Različite cijene

Dodaje da je Institucija ombdusmana za zaštitu potrošača u zadnjih godinu dana imala više od 1.000 predmeta žalbi potrošača na razne aspekte, ali što se tiče samih žalbi na rast odnosno divljanje cijena bilo je svega desetak žalbi.

"Apeliramo na potrošače da aktivno prate kretanje cijena u različitim centrima, jer isti artikli imaju različite cijene od jednog do drugog tržnog centra", kaže Marić.

Marin Bago, predstavnik Udruženja za zaštitu potrošača "Futura" iz Mostara, kazao je da cijene rastu u zadnjih deset godina, a plaće stoje i da je to rezultat brojnih posljedica koje građani trpe. Ističe da BiH ima dovoljno poljoprivrednog zemljišta, ali da je ono neiskorišteno i da bi Kina od ovog zemljišta nahranila 25 milijuna ljudi.

"Uvozimo 80, a proizvodimo 20 posto i logično je da nam drugi diktiraju cijene. Zadnjih deset godina prosječna potrošačka korpa raste i ona je sad 2.100 KM. U EU prosjek za potrošačku korpu je 35,40 posto jedne prosječne plate, a kod nas jedna prosječna plaća ide na osnovne životne namirnice. Veliki broj ljudi kod nas radi za minimalac i tu je priča teža. Mi smo na vjetrometini i trgovci diktiraju cijene. Nadležni bi trebalo da rade svoj posao, a upravo to izostaje", kaže Bago.

Jasmin Duvnjak (SDA), izaslanik u Domu naroda FBiH, za "Nezavisne novine" ističe da cijene nafte rastu i padaju na svjetskom tržištu, a taj pad u BiH se sporo događa.

"Bilježimo rapidan rast cijena osnovnih životnih namirnica, ulja, brašna, šećera. Ne možemo očekivati od gospodarskih subjekata da pokazuju empatiju, njih zanima profit. To mora da radi nadležna vlast, vlade, ministarstva, inspekcije, koje bi morale striktnije pristupati kontroli rasta cijena. Udar na standard naših građana mora biti briga vlasti u onom dijelu u kojem se ne utiče na samo djelovanje i funkcioniranje tržišta koje je slobodno", rekao je Duvnjak.

Njegov kolega iz SDP-a Aner Žuljević za "Nezavisne novine" kaže da postoji kvalitetan zakonski okvir koji omogućava vlasti da utvrdi da li se radi o maržama koje su usklađene sa Zakonom o zaštiti potrošača.

"Ovdje je stvar u tome što vlast ne radi svoj posao, a trgovci love u mutnom i u većini slučajeva pljačkaju građane. Ovdje se radi o činjenici da je vlast prepustila građane trgovačkom lobiju, koji nažalost nije socijalno osjetljiv i nema namjeru da pokaže da je spreman živjeti od marži koje nisu elitističke", rekao je Žuljević.