Građani uzimaju više kredita nego realni sektor

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U prva tri mjeseca ove godine 17 banaka u Federaciji BiH povećalo je svoj kapital za 2,8 posto u odnosu na 2015. godinu i ostvarilo profit od 74 milijuna KM. Visoke zarade banaka, naravno, vezane su pupčanom vrpcom uz plasman kredita.

Indikator kvalitete

Kako objavljuje Agencija za bankarstvo FBiH, stanovništvo je uzelo 49,1 posto svih kredita ili nominalno 5,7 milijardi KM, dok je u privatna poduzeća plasirano 5,4 milijarde KM ili 46,2 posto.

Banke su uložile u vrijednosne papire još 1,1 milijardu KM. Plasman kredita prema stanovništvu ima rast od jedan posto i u prvom tromjesečju iznosi 36 milijuna KM, dok je rast kredita u istom razdoblju kod poduzeća 78 milijuna.

Na nivou države, prema podacima Središnje banke BiH za isto razdoblje, iznos kredita je veći za tri posto u odnosu na lani pa se zaključuje da se radi o slabijem kreditnom zamahu.

Za kakav-takav rast kreditne aktivnosti, konstatiraju u SBBiH, najzaslužnije je stanovništvo koje najčešće podiže kratkoročne gotovinske nenamjenske i zamjenske kredite ili dugoročne stambene kredite. Iako je porastao i obujam kredita odobrenih gospodarstvu, stopa rasta je skoro dvostruko niža u usporedbi sa stanovništvom.

''Krediti stanovništvu su rasli po stopi od 4,2 posto, dok su kreditni plasmani privredi povećani za 2,4 posto. Vladin sektor na svim nivoima smanjio je u prvom kvartalu kreditnu zaduženost za 3,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2015'', podaci su SBBiH.

Prvi put nakon više godina smanjen je plasman nekvalitetnih kredita koji u prvom tromjesečju iznose 1,46 milijardi KM i u odnosu na 2015. smanjeni su za tri posto ili 46 milijuna KM. Udio nekvalitetnih kredita, kao ključni indikator kvaliteta kredita, smanjen je sa 12,9 na 12,4 posto.

Poželjni omjer

Iz ovih osnovnih podataka ekonomski stručnjaci, međutim, zaključuju da je ovakav procentualni odnos kredita prema građanima i privatnom sektoru pokazatelj slabo razvijene ekonomije.

U europskim zemljama je obrnuto, gdje na kredite privatnim firmama otpada najveći dio plasiranog novca.

U razgovoru za 'Avaz' prof. dr. Jusuf Kumalić ističe kako je poželjni omjer plasmana kredita 70:30 u korist gospodarstva te da bi prioritet u kreditiranju potrošnje trebao biti na domaćoj robi, tj. proizvodnji. Pojašnjava sadašnju situaciju u vezi s plasmanom kredita, između ostalog, činjenicom da su banke u privatnom vlasništvu 95 posto te da kreditiranje gospodarstva i stanovništva ovisi od vlasničke strukture.

''Banke u BiH nemaju domaću konkurenciju i njihov je primarni cilj što veći kapitalni koeficijent, odnosno profit. Komercijalne banke u BiH ostvaruju najveći profit, što je nerealno s obzirom na to da gospodarstvo u tom iznosu pravi gubitke, a to znači da su se banke 'otuđile' od bh. ekonomije i interesira ih samo njihov profit'', ističe Kumalić.

Dodaje kako konstantno veće kreditiranje stanovništva povećava potrošnju uvoznih roba, dakle, kreditiramo strane ekonomije, raste trgovinski deficit, te sve to ima negativne posljedice na ekonomske indikatore. Uočava i još jednu važnu karakteristiku financijskog sektora u BiH, tzv. bankocentričnost.

''Vlasništvo financijske aktive u BiH je u rukama poslovnih banaka oko 85 posto, a ostalo otpada na investicijske fondove, osiguranja, fondove PIO/MIO i mikrokreditne organizacije. Jasno je da strani kapital diktira kreditnu politiku i u skladu s tim i kamatnu politiku'', navodi prof. Kumalić.

Nedostatak kvalitetnih menadžera

Ekonomski stručnjak Zoran Pavlović ukazao je na to kako omjer kredita pokazuje slab status gospodarstva.

''Činjenica je da su većinski korisnici kredita fizičke osobe koje rješavaju egzistencijalna pitanja i to znači da se novac ne troši na razvojne projekte'', mišljenja je Pavlović.

Istovremeno, bankarski sektor kao opravdanje za nedavanje kredita privatnim firmama vidi u činjenici da nema kvalitetnih poslovnih projekata, odnosno menadžera u poduzećima koji znaju pripremiti dobre biznis planove koji bi prošli 'filtere' banaka.

'Loši krediti'

Iz izvještaja Agencije za bankarstvo FBiH vidljivo je da se, iako sporo, banke, ipak, uspješno nose s tzv. lošim kreditima.

Na nivou BiH stopa ovih kredita je oko 15 posto, a u FBiH je krajem tromjesečja ove godine smanjen na 12,4 posto.

Dobar primjer borbe protiv nekvalitetnih kredita pokazuje “Sberbank”.

''Naša stopa tzv. loših kredita kreće se krajem 2015. godine oko šest posto, što je zaista odličan rezultat'',kaže direktor “Sberbanke” Edin Karabeg, dodajući da je ova banka posvetila veću pozornost procjeni rizika i vodila računa da klijentima omogući zaduživanje do iznosa koji oni mogu podnijeti bez opterećenja.

Situacija u RS

Situacija s kreditima u RS je složenija, jer banke u manjem entitetu ne mogu naplatiti skoro 800 milijuna KM kredita. Nekvalitetni krediti u odnosu na prošlu godinu veći su za 36 milijuna KM ili pet posto, što su službeni podaci.

Ovi loši krediti sudjeluju sa 15,18 posto u ukupnim kreditima. Banke u RS potražuju 513,4 milijuna KM, što čini 11 posto ukupnih kredita. No, nije sve crno pa četiri banke u ovom dijelu BiH bilježe neto dobit od ukupno 23 milijuna KM, dok je jedna banka u gubitku na kraju ovog tromjesečja od 4 milijuna KM.

- See more at: http://www.avaz.ba/clanak/246480/gradani-uzimaju-vise-kredita-nego-realni-sektor#sthash.LEXRhkJC.dpuf