Hercegovački pčelari: ''Čekamo proljeće kao ozebao sunce''

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Za mediteransku Hercegovinu sibirski minusi pa potom kiša blokirali su i južnohercegovačke pčelare koji bi rado detaljnije pregledali svoje košnice. Nestrpljivi i zabrinuti prepričavaju vijesti iz drugih krajeva, posebice ako, kao u središnjoj Bosni, govore o stradanju pčela, usput svode račune za prošlu i prave planove za iduću sezonu.

Prenoseći razmišljanja pčelara, Slaven Cvitanović, predsjednik Udruge “Pčela” Čapljina, kaže: ''Pčelari polako zbrajaju zimske gubitke i probleme koje su im donijele protekle dvije loše pčelarske godine. Čekamo malo ljepše dane da možemo ući u pčelinjake.

Prilično smo nervozni jer ne znamo što ćemo zateći. Pčelari koji su manje hrane ostavili u košnicama s razlogom su zabrinuti. Dugo je trajalo hladno razdoblje, puna dva mjeseca, pa su i pčele koje su imale hrane u košnici, ali do nje nisu mogle doći također mogle nastradati''.

''Sve skupa, može se reći - čekamo proljeće kao ozebao sunce'', kaže Slaven Cvitanović, predsjednik Udruge “Pčela” Čapljina, koji na opasku - pčelari, dakle, još nemaju uvid u stanje u košnicama, nastavlja:

''Svi mi dobro znamo što smo uradili, što smo ostavili u košnici, pa možemo procijeniti što ćemo zateći u njoj. Nema nam druge nego čim dođu lijepi dani prionuti poslu da oni koji su ostavili manje, odnosno oni koje je zima iznenadila, stave pogače, namire dodatnu hranu, da krenemo raditi u pčelinjaku''.

Dodao je i kako već dvije godine nemaju baš pohvalne rezultate, piše Vecernji.ba.

''Svi se nadamo kako će ova iduća sezona biti bolja. Proljeće nam je bilo ćudljivo, nismo imali lijepog vremena u kontinuitetu. Prošle su hercegovačke paše, otišli smo prema livadi i vrijesku, ni tamo se nismo proslavili. Zazimili smo košnice, oni koji su ostavili malo bolje hrane, sigurno se na proljeće mogu nadati boljem stanju u košnicama'', kaže Slaven Cvitanovi.

Kada je u pitanju plasman meda kaže da svi imaju neke svoje mušterije, svoje tržište.

''Pčelarstvo je specifično i med kao proizvod, kao i drugi pčelinji proizvodi, jer se još uvijek, što se kaže, mogu prodati na kućnom pragu. Nered na tržištu nam je s jedne strane i pomogao. Ljudi su izvarani, pogotovu patvorenim medom, kao i ostalim proizvodima od pčelarstva, tako da svatko uzima med od onoga koga poznaje, u koga ima povjerenja. Mi pčelari kroz posao stvaramo poznanstva i stječemo svoje mušterije. Ove loše godine će prodati stare zalihe meda. Iskusni pčelari su prodali svoj med i sada čekaju toplinu i sunce da mogu raditi. Sreća pčelara je što se med ne može pokvariti, pa ako ne prodaš jedne, prodaš druge ili treće godine'', kaže Slaven Cvitanović, predsjednik Udruge “Pčela” Čapljina.

Jedna od vijesti koje gode uhu pčelara, nervoznih od iščekivanja, svakako je informacija da su iz BiH, poslije dugo vremena, izvezene prve količine meda. Iako je riječ o samo dvije tone iz Unsko-sanske županije, vijest lijepo zvuči.