Dugoročne posljedice
Hercegovački vinogradari traže proglašenje elementarne nepogode
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Svi vinogradari s područja Hercegovine pogođeni su mrazom koji se dogodio prije desetak dana i pričinjene su jako velike štete te stoga tražimo da se na razini Hercegovačko-neretvanske i na federalnoj razini proglasi elementarna nepogoda'', istaknuo je danas predsjednik Grupacije vinogradara i vinara Gospodarske komore Federacije BiH Josip Marjanović.
''Visinu šteta sada je teško procijeniti. Treba ispoštovati proceduru tako da vinogradari koji su oštećeni štetu trebaju prijaviti u svojoj Općini, a iza toga izlaze povjerenstva koja će procijeniti stvarno stanje. Na nekim položajima štete su 10 do 20 posto a na većini položaja od 50 do 100 posto'', istaknuo je Marjanović uoči sastanka Grupacije vinogradara i vinara Gospodarske komore Federacije BiH koji se održava u Mostaru.
Po njegovim riječima, općina Čitluk jutros je proglasila elementarnu nepogodu, a ranije je to učinila općina Čapljina. Također, u Zapadnohercegovačkoj županiji općine Ljubuški i Široki Brijeg proglasile su stanje elementarne nepogode. Sada se čeka da spomenute dvije županije proglase elementarnu nepogodu.
''Štete ovakvih razmjera nisu nikada bile. Bile su sporadične štete od mrazeva, prije tri–četiri godine bile su štete od krupe i naplatili su se neki manji iznosi'', istaknuo je Marjanović.
Što se tiče poticaja, Marjanović navodi kako Federalno ministarstvo poljoprivrede potiče vinogradarstvo s 900 konvertibilnih maraka po hektaru s tim da moramo imati minimalno jedan hektar zasađene površine a maksimalno 150 hektara.
''Apelirat ćemo Ministarstvo da potiče i sadnju novih nasada, odnosno da stimulira sadnju novih nasada vinograda'', kazao je Marjanović.
Vlasnik plantaže stolnog grožđa Revita plan na Buni Zlatko Huskić kazao je kako je njegova plantaža na preko 100 hektara u velikoj mjeri pogođena mrazom, odnosno da su štete na nekim sortama i do 70 posto. Štetu je procijenio na 1,5 do 2 milijuna maraka.
Huskić navodi kako će se šteta protegnuti i na iduću godinu.
''Dajte da spasimo iduću sezona jer ova je sezona gotova'', apelirao je Huskić, navodeći kako je situacija teška, ali rješiva.
''Država se mora uključiti raznim mjerama. Svi smo mi spremni početi osiguravati prinose, međutim, mi ne možemo osigurati prinose jer osiguravajuće kuće ne žele to napraviti. Prinose možemo osigurati u simbiozi osiguravajućih kuća, nas proizvođača i države odnosno federalnog i županijskog ministarstva poljoprivrede'', istaknuo je Huskić
Vlasnik Podruma ''Andrija'' s Paoče, kod Čitluku Miro Ćorić istaknuo je kako je šteta u njihovim vinogradima i vinogradima njihovih kooperanata 90 posto.
''Šteta će se osjetiti u iduće dvije godine'', poručio je Ćorić, ali smatra kako bi se i nešto moglo spasiti.
''Treba sačekati da prirodno otpadne ono što je smrzlo i onda će spavajući pup krenuti'', istaknuo je Ćorić.