Hidroelektrana 'Buk Bijela' bez ekološke dozvole

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Okružni sud Banja Luka donio je presudu kojom se uvažava tužba Aarhus centra u BiH protiv Rješenja o obnovljenoj ekološkoj dozvoli za hidroelektranu "Buk Bijela'' na rijeci Drini, a koje je izdalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS 13. svibnja 2018. godine.

Aarhus centar je podnio tužbu u lipnju 2018. godine zbog proceduralnih nedostataka Rješenja o obnovi ekološke dozvole.

Četiri gdine čekanja

Osim što investitor, "Elektroprivreda RS'', nije u zakonskom roku zatražila obnovu ekološke dozvole, Ministarstvo je trebalo poništiti prethodnu dozvolu s obzirom na to da izgradnja hidroelektrane nije započeta u roku od četiri godine od njenog izdavanja. Umjesto toga, u svibnju 2018. godine izdano je nezakonito Rješenje o obnovi ekološke dozvole, priopćeno je danas iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Također, dodaju da ni javne konzultacije nisu održane u skladu sa Arhuskom i ESPOO konvencijom kako ni u Bosni i Hercegovini, tako ni u Crnoj Gori. Javne konzultacije održane 2012. godine bile su slabo oglašavane, a komentari koje su dostavile nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori nisu uzeti u obzir.

Za najnoviju verziju projekta HE "Buk Bijela“, u studiji procjene utjecaja na životnu sredinu tvrdi se da utjecaja na rijeku Taru neće biti. Te tvrdnje, smatraju u Koaliciji za zaštitu rijeka, ne potkrepljuju nikakvi dokazi, niti je o njima raspravljano u tijeku konsultacija. S obzirom na to da je Tara glavna pritoka Drine i da bi akumulacija dosegla crnogorsku granicu, neizbježno je da će se neki utjecaji pojaviti što je spomenuta studija trebala da procijeni.

Svjetska baština

''Projekt Buk Bijela osporava se od 1970-ih zbog utjecaja na zaštićeni kanjon Tare u Crnoj Gori, koji je se nalazi na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine i dio je Nacionalnog parka Durmitor. Također, Drina je najznačajnije stanište ugrožene riblje vrste mladice, koju možemo pronaći samo u nekim od najčistijih rijeka dunavskog sliva u jugoistočnoj Europi, a područje je razvilo i turističku ponudu baziranu na raftingu i ribolovu. Izgradnjom bilo kakve brane na ovoj rijeci kvalitetu vode, biodiverzitetu i razvoj turizma bili bi uvelike ugroženi - poručuju iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Gradnju HE "Buk Bijela“, snage 93 megavata, zagovara Elektroprivreda RS, kompanija u vlasništvu Republike Srpske, a memorandum o izgradnji projekta potpisan je u srpnju 2017. godine s kompanijom "Kineska državna aero-tehnološka međunarodna inženjerska korporacija“ (AVIC-ENG), očekujući da će financiranje osigurati kineske državne banke.

Koalicija za zaštitu rijeka BiH ovakvim aktivnostima, priopćila je, nastavlja da osporava planove za izgradnju preko 300 novih hidroelektrana, koje su planirane na skoro svim našim rijekama.