Hitno usvojiti okvirnu državnu strategiju za razvoj energetskog sektora u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina treba, što je prije moguće, usvojiti okvirnu državnu strategiju za unapređenje i razvoj energetskog sektora jer će joj to otvoriti vrata za značajnu financijsku podršku Europske unije (EU).

Osim toga, BiH, po procjenama Svjetske banke, treba uložiti oko tri milijarde eura u sljedeća dva desetljeća da bi modernizirala energetski sektor i dovela ga na razinu EU.

To su ključne poruke koje su danas, završnog dana Energetskog summita u Neumu, uputili veleposlanica Njemačke u BiH Christiane Hohmann, zamjenik šefa misije veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH Paul Horowitz, veleposlanik Velike Britanije u BiH Edward Ferguson i šef političkog i ekonomskog Odjela Izaslanstva EU u BiH Jan Snaidauf.

Njemačka veleposlanica Hohmann u obraćanju medijima istaknula je značaj ovakvih vrsta konferencija, ne samo zbog razgovora o tehničkim pitanjima već i političkim procesima kada je riječ o energetskom sektoru.

''Možemo imati mnogo tehničkih projekata, ali moramo imati politički okvir koji ih podupire. Stoga je današnji fokus na donošenju nacionalne strategije za energiju koja će pokrenuti BiH, učiniti da napreduje u svim oblastima i približiti je EU'', kazala je Hohmann.

Konstatirala je da je do sada mnogo postignuto kroz projekte u oblasti energije u proteklim godinama, ali i da predstoji još mnogo posla u tom pogledu te je poručila da će EU nastaviti podržavati te aktivnosti.

Zamjenik šefa misije Veleposlanstva SAD-a u BiH Paul Horowitz naglasio je značaj summita u Neumu za energetski sektor, ali i za ekonomiju BiH u cjelosti, posebno zbog toga što ove godine učesnici summita nisu samo predstavnici energetskog sektora već i političari koji odlučuju o njegovom napretku.

''Nadam se da će današnje preporuke doći do stranačkih platformi, ali i postizbornih programa djelovanja'', rekao je Horowitz.

Ukazao je na činjenicu da je energija izuzetno važna za ekonomiju svake države, napominjući da je za BiH bitno to da je izvozno orijentirana kada je riječ o sektoru energije, ali i da postoji još mnogo potencijala za unapređenje ovog sektora.

''Energetski sektor je svakako stub daljnjeg razvoja'', zaključio je zamjenik šefa misije Veleposlanstva SAD-a i dodao da će energetska sigurnost donijeti korist svim građanima BiH te da može biti pravi motiv za nastavak razvoja gospodarstva u našoj zemlji.

Novinarima se danas obratio i veleposlanik Velike Britanije u BiH Ferguson, poručivši da je energetski sektor ključan za ekonomiju i socijalni razvoj bilo koje zemlje.

''Bilo da se radi o sigurnosti opskrbe, zadovoljstvu korisnika ili pitanjima zaštite okoliša, to je veoma kompleksan sektor i zahtijeva strateški dobro isplanirani okvir da bi se dobro iskoristio'', mišljenje je britanskog veleposlanika.

Kako je rekao, dobre vijesti su da je britanska Vlada već surađivala s entitetskim vlastima koje su već usvojile nove, modernizirane energetske strategije na razini entiteta, dok je loša vijest da je taj proces oduzeo mnogo više vremena nego što je planirano, tako da BiH nema nacionalnu energetsku strategiju.

''To mora biti fokus današnjeg summita i poruka koju trebamo uputiti bh. političarima, iako ima i dosta drugog posla na unapređenju i razvoju energetskog sektora u BiH'', naglasio je Ferguson, uz napomenu da BiH ima komparativne prednosti u odnosu na brojne zemlje u smislu energetskih potencijala.

Šef političkog i ekonomskog odjela Izaslanstva EU u BiH Jan Snaidauf kazao je da je EU postavila osnovne značajke energetskog sustava, odnosno održivost energetskog sektora, što je njen najveći prioritet. Također je naglasio da se energetska politika EU bazira na energetskoj efikasnosti, povećanju korištenja obnovljivih izvora energije, što su i teme summita.

''To su ciljevi koje i energetski sektor u BiH, kao dio europske obitelji, treba sebi postaviti'', podvukao je.

Podsjetio je na činjenicu da je BiH dio energetske zajednice i da već godinama ima ozbiljne probleme u smislu ispnjavanja svih obaveza koje je preuzela pristupanjem toj zajednici. Stoga, smatra Snaidauf, mora doći do promjena u zakonodavstvu koje će BiH izvesti iz ovih problema kako bi postala punopravna članica energetske zajednice, koja poštuje sve obaveze i ugovore.

Konstatirao je da postoji potreba za reformom u energetskom sektoru, kao i politička volja i stalan rad u tom smjeru.

''Te promjene neće BiH dovesti samo do izjednačavanja sa zahtjevima EU, kojoj bi trebali pristupiti u budućnosti već će donijeti brojne benefite za državu i njenu ekonomiju, kao što je otvaranje novih radnih mjesta i razvoj općenito'', zaključio je šef političkog i ekonomskog Odjela Izaslanstva EU.

Četvrti Energetski summit u BiH, koji je počeo 25. travnja i završava danas, nastavak je uspješnog dijaloga u energetskom sektoru koji organiziraju i financiraju Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i Njemačko društvo za međunarodnu suradnju (GIZ).

Summit je tijekom tri dana trajanja okupio više od 400 učesnika, ključnih aktera energetskog sektora u BiH, predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti te predstavnike političkih stranaka kako bi zajednički došli do rješenja koja će omogućiti razvoj energetskog sektora i gospodarski rast BiH.