''Uzurpacija zemljišta''
HRS: Livno šuti - koncesiju za korištenje voda Buškog jezera dao sabor RH!
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Koncesiju za korištenje voda Buškog jezera dao je sabor Republike Hrvatske, dok je općina Livno pristala na uzurpaciju svog zemljišta, priopćila je Hrvatska republikanska stranka.
''Nakon niza vijećničkih pitanja i inicijativa koje je HRS uputio u vijećničku proceduru u Livnu, po pitanju površina koje HEP koristi za proizvodnju električne energije, došli smo do saznanja koji prelaze granicu nevjerojatnosti, pa i za izuzetno niske bh standarde'', kažu iz HRS-a.
Naime, kako pojašnjavaju, odluku o davanju u koncesiju HEP-u voda Duvanjskog i Livanjskog i polja, na osnovu koje HEP koristi Buško jezero donio je Sabor Republike Hrvatske dana 22.05.1998. Koncesija je izdana za period od 33 godine od datuma stupanja na snagu Odluke. Nedugo nakon tog datuma HEP tuži grad Livno tražeći „isključivo pravo vlasništva nad parcelama“ polja koje je potopljeno. Sudskom presudom od 15.09.1999. Sud u Livnu presuđuje u njihovu korist, na štetu Livna te HEP postaje korisnikom/vlasnikom velikih površina u Livanjskom polju.
Ono što je najzanimljivije, navodi HRS, jeste kako se Općina Livno tada nije uopće branila na Sudu. Ne samo da nisu uputili niti jedan prigovor, dapače pokorno su potvrdili sve HEP-ove navode iz tužbenog zahtjeva.
''Citirat ćemo dio iz obrazloženja presude: ''Tuženici (predstavnici grada Livna, op.a.) nisu prigovorili niti osporili tvrdnje tužitelja, dapače su ih potvrdili. Budući da su stranke u postupku složne u svemu presudilo se u korist tužitelja''. Dakle, ponavljamo, jer je naprosto nevjerojatno; HEP godinama uzurpira preko 3000 ha Livna, ne plaćajući ni u najmanjem dijelu iznos naknada koji bi trebao, na osnovu koncesije koju je dalo zakonodavno tijelo druge države i tužbe koja, malo je rečeno, miriše na korupciju, budući da zastupnici Livna nisu imali nikakav prigovor na istu'', kažu iz HRS-a.
Pojašnjavajući zašto tvrde da presuda miriše na korupciju, iznose informacije koje im je rekao pomoćnik Gradonačelnika na prošloj sjednici Gradskog vijeća, da komasacija u tom dijelu Livanjskog polja nikad nije službeno provedena.
''Kako je onda moguće da se nitko ne osporava i žali se na činjenicu da sudac dodjeljuje HEP-u 366 parcela naziva „livada Jagme“ svaka površine 8.000 m2? Ako se prisjetimo tko je tada vodio županijsko pravosuđe, nakon toga i federalno, predsjedavao Federacijom i Parlamentarnom skupštinom, vrlo lako se može doći do odgovora da je svemu kumovalo stranačko „sestrinstvo“. Očigledno je kako su lokalne, županijske i Federalne strukture uključene u cijeli proces još od 1999. godine'', priopćeno je iz HRS-a koje tvrdi da godinama problem nepravednog odnosa HEP-a prema Livnu i Tomislavgradu nastoji dići na višu institucionalnu razinu, jer se radi o najgoroj vrsti diskriminacije i gospodarske zlouporabe ovog kraja.
''S ovim dokumentima dobili smo odgovor zašto u svemu ne samo nismo imali podršku vladajućih razina vlasti, nego se dodatno pogodovalo HEP-u i političkim strukturama Hrvatske. Na sljedećoj sjednici G.V. Livna HRS će ovo prezentirati vijećnicima i pokušati djelovati u smjeru uvođenja posebne komunalne naknade, po uzoru na neke druge općine u BiH'', kažu iz HRS-a dodajući da dok ne dođu u poziciju rješavanja diskriminacije Livna i Tomislavgrada na županijskoj i federalnoj razini, kada je Buško blato u pitanju, nastavit će djelovanjem kroz gradsko vijeće, te će kažu, malo po malo, vratiti Livnu i Tomislavgradu ono što im po svakom pravu pripada.
Inicijativa
Podsjetimo, u srpnju su vlasti Hercegbosanske županije (HBŽ) sa sjedištem u Livnu potaknule inicijativu po kojoj bi Hrvatska elektroprivreda (HEP) ubuduće izdvajala oko 4,3 milijuna eura godišnje, što je dva i pol puta više novca za vodu iz Buškog jezera koja se koristi za proizvodnju struje u hidroelektrani Orlovac.
Sustav umjetne akumulacije Buško jezero i crpne postaje nalazi se na teritoriju BiH, odakle se voda cjevovodom usmjerava prema hidroelektrani Orlovac koja se nalazi u slivu rijeke Cetine u Hrvatskoj. Projekt su zajednički 70-ih godina prošloga stoljeća izgradile Hrvatska i BiH. Nakon rata vlasti u BiH godinama upozoravaju kako nije pravedan iznos naknade koju za korištenje vode iz Buškog jezera plaća HEP.
Inicijativa o izmjeni zakona
Skupština HBŽ-a je tada, kako su pisali lokalni mediji, prihvatila Inicijativu o izmjeni zakona kojim bi HEP, uz naknadu za korištenje vode, plaćao i doprinos za potopljeno poljoprivredno zemljište, što do sada nije bio slučaj. Do srpnja je godišnje HEP izdvajao općinama Tomislavgrad i Livno, na čijem se teritoriju nalazi jezero, oko 3,5 milijuna maraka (oko 1,8 milijuna eura).
Zastupnik u Parlamentu Federacije BiH (FBiH) Petar Galić, koji je pokrenuo inicijativu za izmjenu zakona, pojasnio je u Skupštini županije HBŽ-a da je tamošnjim zakonom uređeno da HEP plaća tek iznos koji je povezan s količinom električne energije, dok se uopće ne vrednuje potopljeno zemljište, odnosno nekada obradive poljoprivredne površine.
''Kompletno obradivo polje pretvoreno je u hidroakumulaciju, čija se voda koristi za proizvodnju električne energije u Republici Hrvatskoj. Predložene izmjene zakone omogućile bi pravednije plaćanje naknade za proizvedenu električnu energiju'', pojasnio je Galić.
Po njegovim riječima, od sadašnjih oko 1,8 milijuna eura nakon izmjene zakona HEP bi Livnu i Tomislavgradu godišnje plaćao oko 4,3 milijuna eura.
Buško jezero je umjetna vodena akumulacija koje se nastavlja na Livanjsko polje. Površina akumulacije je oko 50 četvornih kilometara. U pogonima HE Orlovac u općini Otok instalirana je snaga 237 MW, dok prosječna godišnja proizvodnja električne energije iznosi 366 GWh.
Utjecaj na okoliš
''U vrijeme kad je napravljeno umjetno jezero sa sustavima kanala, sedamdesetih godina prošlog vijeka, nisu se previše obazirali na utjecaj koji bi ovakvi projekti imali na okoliš", kazao je ranije Mato Gotovac iz organizacije World Wildlife Fund (WWF) Adria u Livnu.
On za DW svjedoči kako je sa suradnicima angažirao vodeće stručnjake u tom području, prilikom obnove okolišne dozvole HEP-u, za crpljenje tamošnjih voda: ''U suradnji s općinom Livno i nadležnim županijskim ministarstvom dostavili smo svoje komentare, ali i konkretne korake koje bi trebalo poduzeti da se započne sa revitalizacijom i održivim načinom upravljanja vodama".
Prema njegovim riječima, sva novija istraživanja ukazuju da je nastala značajna šteta po biodiverzitet. Ljudi su se morali iseliti s područja Buškog Blata, a plodna zemlja je pretvorena u akumulaciju. Tresetište Jagme u centralnom dijelu Livanjskog polja polako postaje pustinja zbog neodrživog upravljanja vodama - uzima mu se previše vode, a organska materija u tresetu pod takvim uvjetima oksidira i nestaje. Tamošnja rijeka Plovuća ljeti više uopće ne postoji, dok je ranije tekla kroz polje u ponore ispod planine Kamešnice.
''Najgora je okolnost činjenica da se vodom u slivu Cetine u BIH upravlja isključivo u interesu proizvodnje električne energije", tumačiti Gotovac, ''a u konkretnom slučaju HEP-a''.
''Kroz sustav kanala i ustava određuju visinu podzemnih voda centralnog dijela Livanjskog polja prema svojim potrebama, što onemogućuje planiranje održivih projekata na lokalnoj razini. Jasno je da je ovakav način upravljanja vodama u Livanjskom polju neodrživ i da odgovara interesu samo jedne strane iako svi suvremeni načini upravljanja zaštićenim područjima podrazumijevaju aktivno sudjelovanje svih zainteresiranih strana u procesima donošenja odluka'', zaključio je.
