Hrvati pokupovali najveće srpske brendove

Tekst članka se nastavlja ispod banera

“Smoki”, krem-bananica, “frikom” sladoledi i “bakina tajna” samo su neki od dvadesetak nekada srpskih brendova čiji su danas vlasnici Hrvati. Istovremeno, Srbi u Hrvatskoj ne posjeduju skoro ništa! Najviše srpskih brendova u vlasništvu je hrvatskog “Agrokora”, na čijem je čelu Ivica Todorić, pa i “Atlantic grupe” Emila Tedeskog. “Grand kava“ više nije srpska, čokolada “najljepše želje”, “dijamant” ulje, ali ni najstarija srpska voda “Karađorđe”.

I dok su firme iz Hrvatske zagospodarile srpskom prehrambenom industrijom, samo tri firme uspjele su se probiti na tržište prvih susjeda. “Swisslion” je kupio konditorsku firmu iz Siska, „NCA investment grupa“ koja je kupila trgovačku firmu “Magma” i razvojni fondovi Srbije i Vojvodine koji su preuzeli A štednu banku nisu prošli slavno. Milan Prostran, agroekonomist, objašnjava da su srpske kompanije i u staroj Jugoslaviji imale problem kako naći mjesto na tržištu Slovenije i Hrvatske.
- Oduvijek je postojala neka nepisana odbojnost prema srpskim firmama. Ipak, napeta situacija nije smetala biznismenima iz Hrvatske. Znali su što hoće i agresivno su nastupili, jer “biznis je biznis”. Hrvatske firme su promišljeno investirale i nijednu firmu koju su kupili nisu upropastili - objašnjava Prostran.

- Srpske firme se nisu uspjele izboriti za mjesto na tržištu te susjedne države. A nije da nisu pokušale. Firma „Delta“ Miroslava Miškovića pokušavala je kupiti zemljište „Zagrepčanke“ u Zagrebu i Mesnu industriju „Improm“ iz Križevaca. Nije uspjela, uprkos prijateljskim vezama Miškovića i Ivice Todorića, vlasnika „Agrokora“. „Dunav grupa“, u čijem sastavu su „Imlek“ i „Mljekara Subotica“, nije uspjela kupiti „Karlovačku mljekaru“.

U PKS objašnjavaju da su razlozi veća porezna opterećenja za investitore, ali i neblagonaklonost prema srpskim proizvodima i firmama, prenosi Blic.

- U Srbiji i dalje ima dosta potencijala za investiranje u putnu infrastrukturu, industriju, energetiku, poljoprivredu, turizam, dok je Hrvatska te potencijale ranije iskoristila. Hrvatska ima veća financijska opterećenja stranih ulagača, veće stope poreza na dobit, PDV i više troškove radne snage u odnosu na Srbiju - kažu u PKS.