Arbitražni sud
Hrvatska i Slovenija se još ne mogu dogovoriti oko granica
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Arbitražni sud za rješavanje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije nedavno je ponovno upitao obje strane žele li nastaviti postupak, prenosi Hina ljubljanski tisak i navodi da se Ljubljana izjasnila za nastavak i očekuje presudu, a Zagreb ostaje pri odluci o izlasku iz arbitraže.
"Prema našim izvorima koji ne žele biti imenovani, arbitražni suci su prije nekoliko tjedana obje strane pitali imaju li želju da se pred tribunalom obavi još jedna usmena rasprava", piše "Dnevnik".
Hrvatska je prijedlog navodno otklonila, dok je Slovenija navodno odgovorila da je spremna na novu raspravu, ako to suci ocijene potrebnim, ali da je svoje argumente vezane uz granični prijepor već dala u cjelovitu obliku u lipnju 2014., te da očekuje nastavak arbitraže.
Takvu neslužbenu informaciju, slovenski ministar vanjskih poslova ne želi komentirati, a komentar su uskratili i na Stalnom arbitražnom sudu (PCA) u Haagu koji pruža tehničke usluge za arbitre, tvrdi list.
Ako je informacija točna, arbitri su svojim upitom novoj hrvatskoj vladi možda željeli dati novu priliku da se uključi u arbitražni postupak, ocjenjuje "Dnevnik", ali dodaje da je to malo vjerojatno s obzirom da su pozicije dviju strana nepromijenjene, što se pokazalo prije tjedan dana, prilikom službenog posjeta Ljubljani hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Ive Stiera i njegovih razgovora sa slovenskim ministrom Karlom Erjavcem.
Ministar Stier tada je ponovio da je arbitražni postupak za Hrvatsku prošlost i da treba naći nova rješenja, a Erjavec je inistirao na nastavku arbitraže i donošenju presude.
U razgovoru za "Delo", Erjavec je uz to iznio očekivanje da će Europska komisija pritisnuti hrvatsku vladu da svoje stajalište o arbitraži promijeni.
Pozivajući se na neimenovane izvore, "Dnevnik" piše da oni očekuju probleme u implementaciji arbitražne presude kad bude donesena, ako bi ona bila u slovensku korist.
"Slovenija i Hrvatska su se u prošlosti već sporazumjele o delimitaciji na velikoj većini kopnene granice, ali to zbog nekih spornih točaka nije potvrđeno međunarodnim sporazumom, pa bi zato moglo doći do komplikacija na onim mjestima koja su trenutno pod kontrolom hrvatske policije ako bi ih arbitraža dodijelila Sloveniji. A do incidenata bi moglo doći i u Piranskom zaljevu ako bi dvije države suverenost dokazivale policijskim čamcima, osim naravno u slučaju kad bi arbitri granicu na moru odredili onako kako je predložila Hrvatska, navodi slovenski tisak.
O istoj temi u subotu piše ljubljanski dnevnik "Žurnal". Nakon što su lani javno objavljeni nedopušteni telefonski kontakti tadašnjeg slovenskog arbitra Jerneja Sekoleca sa slovenskom dužnosnicom na ministarstvu vanjskih poslova Simonom Drenik, sud je obavijestio Sloveniju da će sama snositi troškove produljenog arbitražnog postupka, piše list.
Ukupni troškovi arbitražnog suda u zadnjih 6 godina iznosili su 5,882 milijuna eura, a prema Arbitražnom sporazumu iz 2009. godine trebale su ih ravnomjerno snositi obje strane, tvrdi "Žurnal".
Prenosi i navode "Dnevnikovih" izvora, prema kojima za razotkrivanje i snimanje tajnih razgovora arbitra Sekoleca i dužnosnice Drenik nisu odgovorni Amerikanci, kako se u slovenskim medijima prije spekuliralo, nego njemačka služba BND. "Dnevnik" se pritom pozvao na neimenovane agente slovenske obavještajne agencije SOVA koja se, kako se navodi, nekoć smatrala za "njemačko uho" za "kontrolu Balkana".