Hrvatska sve praznija, najgore tek slijedi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nijedna institucija u Hrvatskoj ne zna precizno koliko se građana iselilo iz Hrvatske jer Hrvatska nema registar stanovništva. 

Podaci koje vodi hrvatski MUP o broju useljenih i iseljenih građana i prosljeđuje ih Državnom zavodu za statistiku su nepouzdani. 

Apsurdno je da zemlja koja grca u demografskim problemima nema točan broj iseljenih građana pa on varira ovisno o tome tko ih prati i procjenjuje, piše Večernji list. 

Nažalost, sigurno je jedno – da unatoč deklarativnoj brizi vlasti o demografiji – broj iseljenih, kada se uzmu svi raspoloživi podaci, doseže novi rekord...

Njemačke brojke veće

Na temelju podataka HGK o padu broja nezaposlenih za 95 tisuća i porastu broja zaposlenih za samo 14 tisuća od trećeg tromjesečja 2015. do trećeg tromjesečja 2016. proizlazi da se u tom razdoblju iselilo rekordnih oko 80 tisuća ljudi. 

Podsjetimo da su 2015. podaci njemačkog statističkog ureda pokazali da se u tu zemlju uselilo više od 50 tisuća hrvatskih državljana, dok su podaci DZS-a pokazivali da se te godine iz Hrvatske iselio 29.651 građanin. 

Službeni podaci DZS-a za 2016. bit će poznati tek u ljeto 2017. 

Demograf dr. Stjepan Šterc procjenjuje da se od 2011. do 2016. iz Hrvatske u prosjeku godišnje iseljavalo 40.000 ljudi što znači da ih se u pet godina iselilo 200.000.

"Registar stanovništva nužan nam je jer bismo s njim dobili i precizne podatke o iseljenim građanima i imali bismo i točan popis birača. Uostalom, sve razvijene zemlje imaju registar stanovništva", govori demograf dr. Stjepan Šterc koji, na to upozorava već 25 godina. 

Kako se podaci DZS-a temelje na podacima MUP-a o broju iseljenih koji nisu točni, jer se svi oni koji se iseljavaju iz Hrvatske ne odjavljuju, demografi posredno procjenjuju broj iseljenih kroz statističke podatke zemalja u koje se naši građani useljavaju.

Oglušila se i prethodna Vlada

"Državni zavod za statistiku objavljuje nepotpune podatke na temelju podataka MUP-a koji su nevjerodostojni jer se ljudi koji se iseljavaju ne odjavljuju, a i tko će ih natjerati da se odjave kada odu, primjerice, u Kanadu. Usto, dio iseljenih i u zemljama EU radi na crno. U nas policija registrira ljude koji zbog rješavanja imovinskopravnih pitanja odlaze u BiH, Srbiju, a ne i sve one koji odu u Njemačku. Zato imamo nepotpune podatke o broju iseljenih, a činjenica je da stanovništvo nestaje i da je pao broj nezaposlenih, a nije porastao broj zaposlenih. Problem s nepotpunim podacima ostat će sve dok ne budemo imali registar stanovništva za koji treba biti zaduženo Ministarstvo uprave, a na što se i prethodna Vlada oglušila", ističe demograf prof. dr. Anđelko Akrap. 

“Hrvatska ima oko četiri milijuna stanovnika ili čak i manje, a nažalost iseljavanje će se nastaviti jer za rješavanje demografskih problema nismo posloženi ni financijski ni organizacijski. Dok se to ne dogodi, broj iseljenih mogao bi i ubuduće biti iznad 50.000 godišnje. Zbog iseljavanja Poljska je izgubila dva milijuna stanovnika, a ostale zemlje između 500 tisuća do milijun”, zaključuje Šterc.