Hrvatskoj za prometnu infrastrukturu na raspolaganju 1,3 milijardi eura

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatska za ulaganja u prometnu infrastrukturu u programskom razdoblju 2014.-2020. ima na raspolaganju gotovo 9,9 milijardi kuna (oko 1,35 milijardi eura) iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, a novac će se iskoristiti za izgradnju ili rekonstrukciju infrastrukture koja će olakšati kretanje ljudi i roba, ne samo unutar Hrvatske, već i prema ostalim dijelovima Europe te poboljšati dostupnost prometno izoliranih gradova i područja ostatku zemlje, priopćeno je u subotu iz hrvatskog Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.

Više pozornosti posvetit će se povećanju sigurnosti cesta, poboljšanju sustava upravljanja željezničkim, gradsko-prigradskim i regionalnim prometom, poboljšanju dostupnosti naseljenih otoka stanovnicima i povezivanju otoka s kopnom te povećanje količine teretnog prometa na unutarnjim plovnim putovima.

Posljednjih godina ulagalo se u izgradnju i razvoj suvremenih autocesta stoga će se bespovratna sredstva iz EU fondova prije svega usmjeriti na ostale vidove prometa koji su nepravedno zanemareni i nerazvijeni, napominju iz hrvatskog Ministarstva.

U poboljšanju pristupa prometno izoliranim gradovima i područjima treba svakako spomenuti ulaganja u prometnu povezanost Dubrovačko-neretvanske županije i grada Dubrovnika s ostatkom zemlje kroz realizaciju velikih infrastrukturnih projekata izgradnje Pelješkog mosta i razvoja Zračne luke Dubrovnik.

Riječ je o obalnom području koje je posebno po tome što je gotovo u potpunosti okruženo teritorijem BiH te graničnim prijelazima i uskim prometnim grlima ograničeno u povezanosti s ostatkom zemlje.

"Hrvatska je jedina zemlja u Europskoj uniji koja da bi došla na svoj teritorij mora prijeći kroz teritorij druge države i zato nam je strateški interes što prije spojiti čitav svoj teritorij. Osim projekta Razvoja Zračne luke Dubrovnik koji će poboljšati pristup Dubrovačko-neretvanskoj županiji, napokon smo krenuli i u realizaciju gradnje Pelješkog mosta s kojim ćemo u potpunosti riješiti problem prometnog pristupa hrvatskom jugu", naglasio je u priopćenju ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić, prenosi Hina.

Projekt "Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom", kojim je predviđena izgradnja Pelješkog mosta, sufinancira se EU sredstvima u iznosu od više od 2,4 milijarde kuna (oko 330 milijuna eura), odnosno 78,5 posto od ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova projekta. Trenutno je u tijeku postupak javne nabave, a sam projekt trebao bi završiti 2022. godine.

Projektom su predviđene četiri faze realizacije koje uključuju izgradnju pristupnih cesta mostu, izgradnju samog mosta Pelješac, izgradnju dionice ceste na Pelješcu (relacija Zaradeže - Prapratno) i izgradnju tzv. Stonske obilaznice (relacija Đonta-Doli).

Pelješki most je najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj financiran iz EU fondova i ujedno jedan od pet najvećih mostova u Europi.