Infektivni otpad u doba pandemije: Ne smijemo zaboraviti na opasnost!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Mostar i regija Hercegovine već godinama se suočavaju s problemom zbrinjavanja otpada, a česta blokada deponija Uborak svjedoč i o tome koliko je stanje kaotično.

Posebno je osjetljivo pitanje zbrinjavanje infektivnog otpada, ponajprije medicinskog, životinjskog te nekih drugih vrsta koje, ako se ne deponiraju na ispravan način, mogu ugroziti ljudsko zdravlje.

Primjerice, pravilno upravljanje infektivnim (medicinskim) otpadom nije samo pravna već  i moralna i društvena odgovornost svake zdravstvene ustanove. Ili bi barem trebala biti u modernome dobu.

Zanimljiv prikaz postupka zbrinjavanja infektivnog otpada proteklih je dana publicirala profesorica Slobodanka Pavlović , prorektorica za znanstveno-istraživački rad i međunarodnu suradnju Nezavisnog univerziteta Banja Luka, ujedno i Član radne grupe za upravljanje medicinskim otpadom pri međunarodnoj asocijaciji za otpad (ISWA).

Infektivni otpad u doba pandemije COVID-19

U ostvarivanju cilja smanjivanja problema u zdravstvu i poboljšanja kvaliteta njege, zdravstvene ustanove neminovno stvaraju otpad koji može, sam po sebi, biti opasan po zdravlje, kaže se u stručnome tekstu prof. dr. Slobodanke Pavlović, koja napominje kako pravilno upravljanje takvim otpadom nije samo pravna već  i moralna i društvena odgovornost zdravstvene ustanove.

''Segregacija (razdvajanje) na mjestu nastajanja otpada je prvi i najvažniji korak u upravljanju medicinskim otpadom. Uloga medicinskog osoblja je u ovom procesu od ključnog značaja. Njihovo znanje, stavovi i prakse u pogledu upravljanja medicinskim otpadom su od vitalnog značaja za sprečavanje opasnosti vezanih za ovu vrstu otpada. Potreba za  obukom/edukacijom u optimalnim intervalima je od velikog značaja kako bi se osigurala održivost i dalje poboljšanje u ovoj oblasti'', istaknuto je na početku ovog zanimljivog 'vodiča' za sve one koji se time bave.

Kada je riječ o zdravstvenim ustanovama u Bosni i Hercegovini, od 2019. godine se radi kontinuirana edukacija i podrška jačanju zdravstvenom sektoru kada je riječ o pravilnom upravljanju medicinskim otpadom, a u Republici Srpskoj  od 2014.  

Pored instrukcija za pravilno upravljanje, osnova edukacije je ukazivanje na činjenicu da je upravljanje medicinskim otpadom I obuka i zaštita osoblja od vitalnog značaja i u normalnim uvjetima rada, a pogotovo u slučaju epidemije, naglašava se.

Dobro osmišljen sistem upravljanja medicinskim otpadom, koji funkcionira prema svom  Planu, Pravilniku i Procedurama,  trebao bi biti u mogućnosti nositi se s novonastalom situacijom  uz minimalne promjene.

"Primarni cilj ovog teksta je da informira, potakne na razmišljanje  i  zaštiti  od potencijalno štetnih posljedica, izazvanih nedostatkom dobrog i efikasnog upravljanja otpadom u ovoj vanrednoj situaciji", napominje profesorica Pavlović.

Što je ustvari infektivni ili zarazni otpad?

Infektivni otpad je materijal za koji se sumnja da sadrži patogene (bakterije, viruse, parazite ili gljivice) u dovoljnoj koncentraciji ili količini da uzrokuju oboljenje kod prijemčljivih osoba. Sakupljanje i odlaganje takvog otpada podliježe posebnim zahtjevima za sprječavanje zaraze.

U ovu kategoriju otpada spadaju:

• Otpad kontaminiran krvlju ili drugim tjelesnim izlučevinama.

• Kulture i zalihe zaraznih agenasa iz laboratorija.

• Otpad od zaraženih pacijenata u izolacijskim odjelima.

Otpad kontaminiran krvlju ili drugim tjelesnim izlučevinama uključuje slobodnu krv, krvne komponente i druge tjelesne tekućine; obloge, zavoje, tupfere, rukavice, maske, odijela, zastore i druge materijale kontaminirane krvlju ili drugim tjelesnim izlučevinama.

Potrebno je voditi posebnu brigu o pelenama rizičnih i dokazano zaraženih pacijenata sa čestim dijarejama i visoko febrilnim stanjima i urinarnim vrećicama pacijenata.

Za ovaj specifični tijek otpada važno je procijeniti rizik prijenosa zaraze prilikom prikupljanja, rukovanja, transporta, tretmana i odlaganja otpada.

Izazovi upravljanja infektivnim otpadom u doba korone

Mogu se identificirati  tri glavna izazova za svaku državu a u vezi s ovom pandemijom:

1. Količina generiranog/proizvedenog  zaraznog otpada  se povećava, kako dodatnom upotrebom Osobne Zaštitne Opreme (OZO) za jednokratnu upotrebu i testiranjem (medicinskim proizvodima  koji  se koristi pri testiranju pacijenata na virus Covid-19 ), tako i sa povećanim brojem zaraženih osoba.  Iako su druge aktivnosti u zdravstvenim ustanovama svedene na minimum ipak je primjećeno povećano generiranje infektivnog otpada.

2. Višestruka, različita mjesta nastajanja  otpada Covid-19. Pored zdravstvenih ustanova sada imamo otpad u domovima pacijenata potvrđenim na virus, sva mjesta gdje se rade prvi pregledii, testiranje pacijenata, svi objekti koji sada služe za smještaj osoba kojima je potvrđeno prisustvo  virusa;

3. Ograničenja, nedostatak zaposlenih za prikupljanje, skladistenje, transport i tretman  otpada.

Prema riječima Beatrice Giordani, dopredsjednice radne grupe za upravljanje medicinskim otpadom pri internacionalnoj asocijaciji ISWA , 16. ožujka, talijanska ministarstva zdravlja i životne sredine objavila su službene podatke da je došlo do povećanja proizvodnje medicinskog otpada  + 20/30 posto nakon liječenja bolesnika sa COVID-om.

Sav otpad koji nastaje u bolnicama i centrima za obradu, uključujući kuhinjski otpad, smatra se opasnim (infektivno prema talijanskom zakonu o otpadu; stroža klasifikacija nego u Velikoj Britaniji i drugim zemljama EU). Mnoga postrojenja za tretman ovog otpada dostižu ili rade preko punog kapaciteta.

Trenutno nisu u mogućnosti primati otpad. U međuvremenu, sve više i više ljudi koji se bave otpadom štrajkaju i odbijaju sakupljati i prevoziti neobrađen, odnosno kontaminiran infektivni otpad. U nekoliko bolnica i novih ustanova za hitno liječenje, ponestalo je odgovarajućih skladišnih prostora, napominje se u tekstu profesorice Pavlović.

Talijansko ministarstvo zdravlja poziva se na smjernice WHO-a  i shvaća ih doslovno. Poglavlje 2.7: “Sav medicinski  otpad proizveden za vrijeme brige i njege  o pacijentima COVID-19,  treba se sakupljati sigurno u za to predviđene kontejnere i vreće, obrađivati, a zatim sigurno odlagati ili tretirati, ili oboje, po mogućnosti na licu mjesta.”

Na sastanku radne grupe, koja se sastoji kako od predstavnika tehnologija (sterilizatora, autoklava, inseneratora ...) za tretman različitih vrsta medicinskog otpada, tako i profesora i eksperata kojima je medicinski otpad i kontrola infekcija uža specijalnost, su se razmijenila iskustva i trenutna situacija iz raznih zemalja.

Stav predstavnika različitih tehnologija, koje se koriste za tretman infektivnog otpada, je isti, odnosno nema promjene u procedurama kada je riječ o infektivnom otpadu povezanim  s rizikom Covid-19, koji po svojim osobinama, takođe spade u infektivni otpad.  Treba ga zbrinjavati kao “uobičajeni”  infektivni  otpad i u tom smislu nema većih promjena.

Međutim, ono što može predstavljati problem jeste veliko povećanje generiranja ovog otpada što može stvoriti problem sa preuzimanjem, transportom, skladištenjem i brzinom tretiranja “nagomilanog” otpada.  Sve treba sagledati trezveno i pripremiti se za najgori scenarij, a ni on nije tako “loš” ukoliko budemo odgovorni, disciplinirani i pripremljeni.

Što je nužno?

Neohodno je dakle:

• Identificirati sve vrste  otpada generirane od strane institucija na  novim lokacijama koje su nastale kao odgovor na novonastalu situaciju uzrokovanu virusom COVID -19. Tu se prvenstveno misli na ustanove koje su pretvorene u karantene ali isto tako i domaćinstva gdje se nalaze građani potvrđeno pozitivni na virus.

• Saznati kako se otpad razdvaja na mjestu nastanka, kako se tretira i kako se zbrinjava. Dati jasne upute kako postupati sa nastalim otpadom.

• Podizati svijest o upravljanju otpadom među zaposlenima ali i građanima.

• Smanjiti rizik međusobne kontaminacije ili širenja infekcija na rukovatelje otpadom.

• Spriječiti ponovnu upotrebu proizvoda koji bi mogli biti veliki uzrok prenošenja neke bolesti.

• Pripremiti lokacije za privremena skladišta ukoliko dođe do povećanja generiranog otpada, koji postojeći kapaciteti ne bi mogli podnijeti.

Otpad  od “pozitivnih i sumnjivih (suspektnih)“ pacijenata iz kućne njege i karantenske ustanove

Kada je riječ o otpadu iz domaćinstva u kojima se nalaze pozitivni na COVID-19, ili oni koji su pod sumnjom na izloženost i zarazu, preporuke su da se koriste duple vreće za smeće za njihov sanitarni otpad (maramice, ubrisi, salvete, maske, rukavice itd). Da se prilikom rukovanja koristi zaštitna oprema i da se vreće dobro zavežu kako bi se spriječilo ispadanje otpada.

Nakon vezivanja vrećice se pošpricaju adekvatnim dezificijensom i na balkonu ili nekom izoliranom mjestu ostave kako bi 'odležali' minimalno 48 sati. Tako se virulentnost smanjuje a i smanjujemo rizik daljeg prenošenja. Ostali otpad se razdvaja po postavljenim pravila za komunalni otpad.

Improvizirane bolnice

Ono što je neophodno jeste pod hitno uspostaviti sistem upravljanja medicinskim otpadom u ustanovama koje su identificirane i prilagođene za potrebe “improviziranih bolnica“ i karantena, ukoliko to nije već urađeno.

U trenutnoj situaciji, vjerujem da bi se upotreba decentraliziranog sistema  za upravljanje otpadom mogla nositi i s povećanjem količine infektivnog otpada, ograničavajući širenje biološkog rizika izvan mjesta nastanka i izbjegavajući potrebu za prijevozom na duže relacije kad je to moguće.

To znači napraviti plan regionalnih centara za tretman ove vrste otpada i jasno naznačiti čiji otpad gdje ide. Isto tako potrebno je i subvencionirati licencirane operatere za tretman otpada kako bi se za vrijeme ovakvih kriza zdravstvene ustanove rasteretile ovog troška.

Stoga, budite odgovorni i sigurni!, zaključuje profesorica Slobodanka Pavlović.