Isplata mirovina u FBiH bit će ugrožena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Federaciji BiH trenutno se vode aktivnosti za izmjenu stopa doprinosa za mirovinsko i invalidsko, zdravstveno osiguranje i doprinosa za slučaj nezaposlenosti, kojima je cilj smanjiti opterećenja za porezne obveznike.

Između ostalog, u sklopu tih aktivnosti MMF je nedavno od Porezne uprave zatražio dostavljanje određenih podataka koji se odnose na uplatu poreza i doprinosa na osnovu kojih će se moći izraditi konkretni prijedlozi u vezi s mogućnošću smanjenja opterećenja po osnovu poreza i doprinosa na plaću i iz plaća. Iako gospodarstvenici s nestrpljenjem očekuju smanjenje opterećenja, neke druge kategorije stanovništva strahuju da će to ugroziti finansijski sustav i da će se u fondove slijevati manje novca.

Osnaživanje stope doprinosa je improvizacijja

U Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO) kažu da su čuli za ideje o osnižavanju stopa doprinosa, kao mjere za povećanje konkurentnosti bh. poslovnog sektora. No, Zijad Krnjić, direktor ove institucije, smatra da se radi o još jednoj improvizaciji bez dovoljno analitičke potvrde.

''Neka predlagači pogledaju cijene rada iskazane kroz vrijednost prosječne bruto satnice u BiH i europskim državama s kojima se možemo usporediti, pa će vidjeti da je kod nas tako 'opterećena' prosječna bruto satnica 3,90 eura, u Hrvatskoj 12 eura, Sloveniji 15, Švedskoj i većini razvijenih zemalja EU 39 eura. Dakle, naša cijena rada izuzetno je konkurentna, možda je manja, odnosno konkurentnija samo u Indiji, Bangladešu, Vijetnamu'', kaže Krnjić za Dnevni avaz.

Također, dodaje on, stope doprinosa, bez poreza na dohodak i drugih poreza, koje su kod drugih zemalja uglavnom više nego kod nas, u razini su europskih država koje imaju sličan sustav financiranja socijalnog sektora. Iz bruto plaće u FBiH te stope iznose 37,55 posto, Srbiji 32,1 posto, Hrvatskoj 30,5 posto, Sloveniji 45 posto, Francuskoj 44,2 posto.

Ekonomski rast

''Dakle, eventualnom avanturom sa smanjenjem doprinosa konkurentnost poslovnog sektora uopće se ne bi popravila. Što bi popravila satnica od 3,80 umjesto 3,90 eura u odnosu na, naprimjer, slovenskih 15? Efekt takve improvizacije na sektore zdravstva i socijalnog osiguranja bio bi razarajući. A upitajmo se što bi to značilo za društvenu stabilnost, koja je osnovni uvjet za ekonomski rast i razvoj'', zaključuje Krnjić.

Bez odgovora iz nadležnih institucija

Mišljenje o tome kakve bi efekte izazvalo umanjenje poreza i doprinosa jučer smo zatražili i u Federalnom ministarstvu financija te Poreznoj upravi FBiH. No, u ovim institucijama nisu bili u prilici odgovoriti na novinarski upit.