Ekološke udruge protiv

Jaseničani razočarani najavom gradnje termoelektrane

Gospodarstvo / Flash | 15. 11. 2012. u 12:02 Z.J.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U povodu najave iz "Aluminija" d.d. Mostar da će se u kugu te tvornice graditi termoelektrana, priopćenjem za javost ogasili su se Ekološka udruga EKO Jasenica i Udruga poljoprivrednih proizvođača Jasenica.

"Sa razočarenjem smo dočekali najavu iz Aluminija d.d. Mostar, da u sklopu ove tvornice žele izgraditi termoelektranu. Svjesni činjenice da su Aluminiju, ali i gospodarstvu u Mostaru i Hercegovini potrebni novi elektroenergetski kapaciteti, ali ne na štetu ionako ugroženog ekološkog sustava, posebice u Mostaru i njegovim južnim naseljima.

Nismo službeno upoznati s najavom ovog projekta, osim što znamo da se već nekoliko godina govori o termoelektrani, koju bi gradio Aluminij, kao i priča da bi bila pogonjena na plin, te da bi kasnije bilo rečeno da je to ipak preskupo i da bi isplativija bila ona na ugljen.

Nije nam poznato tko je izradio studiju i je li uopće uvažio zahtjev ekologije, a ne znamo ni hoće li biti provedena javna rasprava, gdje bi mi svakako uzeli aktivno učešće, ali znamo da je izgradnja ekološki neprihvatljivih objekata u dolini Neretve i Mostara, posebice za naselja Rodoč, Jasenica i Buna, sigurno neprihvatljiv.

Stručnoj je javnosti odavno poznato koliko je štete naneseno poljoprivrednoj proizvodnji u dolini Neretve izgradnjom i postojećih industnijskih objekata, o čemu su se vodile rasprave u prošlim vremenima između ondašnjih partijskih drugova i vizije razvoja Mostarca dr. Osmana Pirije.

Pobjedili su oni koji su bili za industrijalizaciju s kojom je Mostar i Hercegovina ostala bez plodne doline Neretve, koja je mogla hraniti ne samo Hercegovinu nego i cijelu Dalmaciju, pa i šire.

Ovih dana dosta se govori o nastavku gradnje projekta Gornji Horizonti, gdje bi, realizacijom ovog projekta, po mišljenjima mnogih, dolina Neretva ostala bez svog glavnog resursa, a to je voda.

Nije tajna da se kod nas falcificiraju podatci o kvaliteti vode, zraka i tla i da onaj tko ih naručuje i plaća, i određuje kakvi će biti rezultati. Dovoljno je da se prisjetimo zadnjih godina kada su poljoprivredni proizvođači i vinogradari ovog područja imali velike probleme s različitim zagađenjima.

Veliki 'igrači' imali su novaca da plate skupe analize izvan BiH. Tada je nanesena velika šteta na vinogradima i usjevima, ali, nažalost, to nitko nije istraživao i evidentirao te utvrdio izvor onečišćenja.

Svi se mi dobro prisjećamo propagande koja je išla i do te mjere da se mještanin Dobrog sela kupao u bazenima crvenog mulja. Naravno, taj se jednom okupao i više nikada, a svi su i šutjeli dok je Aluminij mjesečno ovom selu plaćao 10 000 konvertibilnih maraka i još omogućio više radnih mjesta.

Međutim, nakon što je Aluminij prestao s plaćanjem, sada su mnogi počeli govoriti o štetnosti crvenog mulja.

Postoje goleme razlike već u samom pristupu problemu, gdje s jedne strane imamo slučaj da se za saniranje Deponije crvenog mulja na Dobrom Selu traže veliki novci za ekološki prihvatljivo saniranje, što je, po nama, opravdano dok s druge strane imamo prijedlog koji, trenutno stanje drži neškodljivim i traži da se ovo područje zaštiti kao rezervat flore i faune.

U svim zemljama razvijenog svijeta i Europske unije oko svakog ovakog projekta mora se napraviti ekološka studija i provesti javna rasprava svih zainteresiranih sudionika lokalne zajednice i ekoloških udruga.

Mi, iz naših dviju udruga, protivimo se ovakvom stihijskom pristupu i želimo da se javno i otvoreno progovori o razvoju Mostara i regije Hercegovina kao i budućnosti, ne više samo naše nego i naše djece.

Mještani Jasenice jedni su od rijetkih koji su javno govorili o ovim problemima i dobronamjerno ukazivali na sve probleme u kojima, nažalost, nismo za suradnika i saveznika imali mjesne i gradske vlasti.

Vjerujemo kako ćemo ovoga puta zajednički otvoriti ovu temu, uvidjeti značaj resursa kojima raspolažemo, i to ne samo u lokalnim okvirima nego i Europskoj uniji, u kojoj se daje velika pozornost ekosustavu i koji su spremni izdvojiti značajna sredstva da se saniraju zagađenja i sačuva okološ", stoji u priopćenju iz dviju spomenutih udruga.

Kopirati
Drag cursor here to close