Javnost može biti opuštena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Javnost može biti opuštena jer će se politika založiti da više ne dođe do toga da se grade minihidrocentrale u budućnosti, posebice na zaštićenim dijelovima i na malim rijekama kojim obilujemo u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, rekao je za Bljesak.info Damir Džeba HDZ-ov zastupnik u Skupštini HNŽ-a, nakon jučerašnje sjednice na kojoj se raspravljalo o koncesijskim dozvolama u županiji a pozornost su posebice privukle koncesijske dozvole za MiniHE Buna 1 i Buna 2.

Kao u brojnim stvarima, Skupština kasni i s izvještajima, pa je zato tek sada pred vijećnicima bio izvještaj iz 2021. godine.

''Imali smo prvo nedoumicu u pozivu, vezano za materijale, bilo je prvo navedeno da je izvješće za 2022., pa su javili da je to bila greška te je izvješće za 2021. godinu'', rekao je za Bljesak.info Mirko Vasilj HRS-ov zastupnik u županijskoj Skupštini.

Ubrzati izvješće iz 2022. godine

Vasilj je istaknuo da je vrlo pozitivno na sjednici kako su svi, odnosno većina bila suglasna da je ružno u trećem mjesecu 2023., raspravljati o 2021. godini, pogotovo jer se dokument pripremio u rujnu 2022. godine.

''Priprema dokumenta rađena je u rujnu 2022. godine, a činjenica je da se od tada puno toga dogodilo. To ne trebamo zanemariti i ono što bi bilo bitno, nekako smo zajednički i na klubu Hrvata i na samoj sjednici ostali u tom duhu da se izvješće za 2022. ne proteže pola godine ili više, nego da bude završeno s drugom kvartalom ove godine. Ministarstvo se obvezalo da će to na neki način napraviti i nadamo se da hoće'', kazao je Vasilj.

Kaže kako je zamoljen u ime udruge Majskog cvijeta, da svim zastupnicima podijeli njihov dopis koji je proslijeđen i ministarstvu poljoprivrede, kojem je na čelu HDZ-ov ministar Donko Jović, a u tom dopisu nalaze se novi dokazi koji se pojavljuju nakon ovog izvještaja.

''Moja osobna želja i u ime skupine je da na jučerašnjoj sjednici donesemo zaključak, da obavežemo resorno ministarstvo da raskine ugovor o koncesiji Buna 1 i Buna 2, no nismo došli do glasovanja. U principu je rečeno da je još na snazi i da se preispitaju koncesije, a ostalo se u dobroj namjeri da to i pričeka izvještaj u 2022. Moram biti do kraja iskren prvi put sam vidio jednu pozitivnu stvar, a to je da su svi zastupnici složni da se te Mini hidrocentrale neće graditi'', rekao nam je Vasilj, koji smatra da je ovdje suština da se trenutna Vlada i ministarstvo poljoprivrede pravdaju da žele maksimalno zaštiti županiju u slučaju tužbi koncesionara, da ne mogu izgubiti spor.

''Resorno ministarstvo želi produžiti taj proces, da to neka druga Vlada to rješava'', smatra Vasilj.

Razgovor s koncesionarom

Na sljedećoj sjednici će, dodaje, predložiti da Vlada inicira i obavi još jedan razgovor s koncesionarom, i provjeri jesu li odlučni u namjeri da se rade mini hidrocentrale Buna1 i Buna 2.

''Ako je koncesionar odlučan u namjeri bez obzira na to što su izbrisani iz prostornog plana, može se doći do drugih igara iza kulisa, tko će koga tužiti i tko ima pravo na obeštećenje'', kaže Vasilj.

No porazno je, zaključuje ovaj zastupnik, što se udruge moraju organizirati da se bore za zaštitu prirode, pitajući zašto institucije kojima je to posao, za koji su plaćeni to ne rade.

Na sjednici se, kaže također, pojavila i informacija da je koncesionar u fazi tužbe protiv Grada zbog brisanja iz prostornog plana.

Džeba je naveo kako je važno da se konačno završi priča oko poništavanju bilo kakvih koncesija za izgradnju Buna 1 i Buna 2.

''Podsjetili smo ministra da kada bude pripremao informaciju za 2022. uvaži sve što smo do sada imali, a to je poništavanje vodne suglasnosti, okolinske dozvole i urbanističke suglasnosti'', kazao je Džeba, navodeći da je HDZ inicirao da se kroz Gradsko vijeće ponište markice u regulacijskom planu nekad utvrđene, da se mogu graditi mini-hidroelektrane.

''Mi smo i na Domu naroda prošle godine usvojili Zakon o dopunama zakona o električnoj energiji gdje postoji zabrana mini hidrocentrala. Da se završi ta priča oko izgradnje mini hidroelektrana, prije svega Buna 1 i Buna 2, a to što je koncesionar radio, da završi tu priču unutar ministarstva'', kazao je Džeba, dodajući kako je ministar rekao da je kroz koncesijski ugovor županija zaštićena.

Nastavak 'priče' nemoguć

''Ako koncesionar može pribaviti jednu od četiri glavne dozvole, ne može mu se izdati dozvola ili procedura za nastavak priče ili izgradnje i toga mora biti svjestan i investitor'', istaknuo je Džeba, poručujući javnosti da može biti opuštena.

Komentirajući informaciju koja se pojavila jučer na sjednici, da se odluka Gradskog vijeća o brisanju iz prostornog plana nije proslijedila ministarstvu, Džeba kaže kako je to jednostavna procedura.

''Ja se ne bi kačio za to je li netko nešto poslao. Odluka Gradskog vijeća je vrlo jasna. Zaključak skupštine kojeg smo donijeli zajednički je da se zakonodavna vlast na razini županije protivi, tako da sve proceduralne priče moraju biti okončane. Ministar je rekao da su u fazi prikupljanja dokumentacije i da će biti jasno da od gradnje te dvije mini hidrocentrale neće biti ništa'', poručio je.

Inicijativa Uredu gradonačelnika

''S obzirom na to da smo primili informaciju od Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegovačko-neretvanske županije, koje kaže da se o koncesiji nije moglo raspravljati s obzirom na to da nije dostavljena informacija Grada Mostara o brisanju mini-hidrocentrala iz prostornog plana, podnijeli smo inicijativu prema Uredu gradonačelnika kojom bi se ta informacija dostavila što je bio jedan od uvjeta za raskidanje koncesije'', kaže vijećnik HRS-a u Gradskom vijeću Grada Mostara, Silvio Bubalo.

Navodi kako bi za raskidanje koncesijskog ugovora treba ispuniti četiri uvjeta od kojih je jedan urbanistička suglasnost.

''To bi bio prioritet za dostaviti jer nakon toga bismo mogli zauvijek završiti priču oko Bunskih kanala, odnosno o njihovom konačnom brisanju iz prostornog plana te raskidanju koncesije'', kaže Bubalo za Bljesak.info i pojašnjava kako mini-hidrocentrale ''jesu izbrisane ali postupak nije gotov sve do trenutka dok se ne raskine koncesija''.

''Žalosti me da ured ni nakon pet mjeseci nije poduzeo korake u skladu sa zakonom o koncesijama'', kaže Bubalo navodeći kako smatra da u Gradu ''apsolutno nisu ni pročitali zakon''.

Zaštititi tok Neretve

Oliver Arapović, predsjednik Udruge Majski cvijet, kaže kako se vode upravni sporovi s Javnim poduzećem Jadranski sliv, radi prethodne vodne suglasnosti jer se investitor žalio na drugostupanjskom organu odnosno Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva koji je poništio odluku JP Jadranskog sliva i vratio ga na ponovno postupanje.

''Taj upravni spor će zastupati nevladina udruga Majski cvijet i Atelje za društvene promjene. Smatram da 2012. godine nisu donesene izmjene i dopune prostornog plana, a stručne osobe kažu da do ovoga nije smjelo doći te 2012. godine, jer se radi o planu višeg reda Federacije gdje je ovaj lokalitet zaštićen. Trebali su, ako ovdje imamo stručne osobe uvidjeti i reći da se to mora izbaciti. Tok rijeke Neretve se treba zaštiti i ako želimo imati zdrav okoliš, ne smije doći gradnje više ijedne mini hidroelektrane'', kazao je Arapović, dodajući da je pokojni akademik Tihomir Vuković, davno rekao ''ukoliko budete gradili na Neretvi i njenim pritocima ostat ćete bez žile kucavice svih biljnih i životinjskih vrsta''.