Još jedna apsurdna ''čestitka'' poslovnim subjektima u Mostaru

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Poslovnim subjektima s područja Grada Mostara proteklih su dana uručena rješenja za plaćanje istaknute tvrtke, odnosno firme, što je regulirano odlukom Gradskoj vijeća iz davne 2008. godine.

Međutim, zanimljivo je to što su im istovremeno stigla rješenja za dvije uzastopne godine, odnosno za 2019. i 2020., a uskoro mogu očekivati i za 2021. Još zanimljivije - rješenja za komunalnu pristojbu Grada Mostara izdala je Porezna uprava u ime i za račun Grada, što je jedinstven slučaj u BiH.

Dakle, Mostar kao jedinica lokalne uprave ne obračunava izravno vlastitu komunalnu pristojbu, ali se ona mora platiti i ide u gradski proračun.

Tarife kao kod Superhika

Nadalje, tarifni modeli su takvi da primjerice proizvodne tvrtke s nekoliko desetina ili čak stotina uposlenika plaćaju manje (KM 600,00 godišnje), dok tvrtke ili manje agencije (čak i ako imaju samo 1-2 uposlenik) koje se bave (vele)trgovinom plaćaju više (KM 900,00, sa simboličnim popustom dođe 800,00 KM) itd.

Slično je i sa turističko-ugostiteljskim poslovnim subjektima, makar bili i sezonski, tj. plaćaju višu tarifu od neke proizvodne tvrtke koja ima godišnji promet u desetinama ili čak stotinama milijuna maraka.

Pristojba za isticanje tvrtke po logici stvari implicira da je tvrtka (reklama) i istaknuta, ali to nije pravilo - plaćaju i oni koji nisu vidljivo istaknuti u javnom prostoru.

S obzirom da se sada zaostala rješenja uručuju 'rafalno', prije negoli Porezna uprava dostavi i rješenje za 2021., trebala bi prvo provjeriti jesu li neki poslovni subjekti eventualno u međuvremenu prestali s radom, što je dodatni posao.

Radi razumijevanja problematike, važno je znati kako svaka općina pojedinačno donosi odluku o visinu komunalnih pristojbi i naknada. U svim općinama porezni obveznici do 31. siječnja svake godine podnose poreznu prijavu.

Gradsko vijeće na potezu

Stoga bi u Mostaru trebalo promijeniti odluku generalno, a što se tiče procedure, svakako i u dijelu nadležnosti podnošenja, tj. da Porezna uprava ne radi rješenja u ime poreznih obveznika.

Kako je u pitanju odluka Grada Mostara iz 2008. godine, nedostaju nove djelatnosti pa sve što se u međuvremenu pojavilo ide po 'ostalo'.

Također, važno bi bilo povesti računa o tvrtkama koje zapošljavaju osobe s invaliditetom i o još puno stvari.

Pojednostavljeno rečeno - ukoliko gradski vijećnici za svoga mandata žele uraditi nešto kapitalno, idealna je prilika da u 2023. izglasaju promjenu ovu odluku, relaksiraju situaciju, rasterete poslovne subjekte i s više osjećaja za realnost definiraju nove tarife komunalnih pristojbi i naknada.

Iz Asocijacije poduzetnika Hercegovine su za Bljesak kazali kako su imali pritužbe nekih članica u vezi s ovom problematikom, a napominju da su još prije deset godina ukazali na mnoge nelogičnosti u Odluci o upravnim pristojbama Grada Mostara.

APH je tada izradila prijedlog stručnog model potencijalno boljih rješenja i dostavila ga gradskoj administraciji, ali nikada nije bilo službenog odgovora, ističu. Kažu da, ukoliko to odgovorni žele, ovaj dokument i sada mogu dobiti na uvid.

Također napominju da je upravo ove godine, krajem ožujka, u Gradskoj vijećnici održana panel diskusija o rasterećenju gospodarstva, s naglaskom na parafiskalne namete, ali osim ambicioznih zaključaka panela, u praksi se nije ništa mijenjalo.

Slično je i u drugim oblastima

Iz Asocijacije, radi usporedbe, kažu kako se i obračun komunalnih usluga za poslovne subjekte (velike korisnike) vrši po odluci koju je Gradsko vijeće usvojilo još 2009. godine.

Ukratko rečeno, ističu, odvoz komunalnog otpada fakturira se po površini poslovnog prostora na kojem neka kompanija radi, a ne po količini proizvedenog otpada, kao u drugim gradovima i općinama.

Mnogi predmeti su zbog nezadovoljstva poduzetnika ovakvim modelom naplate završili pred sudovima. 

Saznajemo također da dva gradska komunalna poduzeća koja odvoze komunalni otpad, svoju uslugu fakturiraju po različitim modelima, iako za sve podjednako vrijedi spomenuta odluka iz 2009. godine.

I u ovom slučaju je na potezu Gradsko vijeće, a dopiru neki signali da bi se u 2023. na tom planu moglo nešto promijeniti, odnosno uskladiti s realnošću, kažu u APH.