Još se čeka korist od Buškog blata

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Općina Tomislavgrad prošle je godine naplatila od Hrvatske elektroprivrede tek nešto više od 840.000 maraka za korištenje vode iz Buškog blata, jedne od najveće vještačke vodene akumulacije u Europi, piše Žurnal navodeći kako je ovaj iznos tek zanemarivi dio iznosa koji bi elektroprivreda susjedne države trebala plaćati, godinama upozoravaju u Tomislavgradu i Livnu, općinama na čijem se prostoru jezero nalazi.

Najviše vode iz Buškog jezera koristi hidroelektrana Orlovac, koja se nalazi u Hrvatskoj, nedaleko od granice s BiH. Zaradu tijekom posljednjih 20 godina Hrvatska elektroprivreda mjeri u iznosima od više stotina milijuna maraka dok su općine naplatile iznose od jedva nekoliko desetina milijuna maraka iako se jezero nalazi u BiH.

Mjesne zajednice bez koristi

Objašnjenje koje godinama ponavljaju iz Hrvatske je da hidroelektrana Orlovac proizvodi struju samo po potrebi, kada je sustav opterećen i kada nema dovoljno struje pa Buško blato, kojim je krajem 1960-ih godina potopljeno 55 četvornih kilometara zemljišta, služi kao osiguranje da će Hrvatska uvijek imati dovoljno struje.

Izravne koristi, navodi Žurnal, od minimalnih naknada za korištenje vode još manje od općina imaju mjesne zajednice u blizini jezera.

Nekadašnji dopredsjednik mjesne zajednice Kazaginac koja se nalazi u Tomislavgradu Milan Ćurković kaže da mjesne zajednice u blizini jezera nemaju koristi od potopljenog zemljišta.

''Općina dobiva taj novac i onda ga kroz proračun raspoređuje jednako svim mjesnim zajednicama'', kaže Ćurković i dodaje da bi za četiri tomislavgradske mjesne zajednice ovaj novac bio od velike koristi. Ćurković objašnjava da instalacije struje u pojedinim mjesnim zajednicama nisu mijenjane od kada su napravljene 1964. godine.

''Mi se s tim borimo 20 godina'', objašnjava Ćurković i dodaje da su stubovi od struje i dalje drveni.

Ne postoji nikakav ugovor

Mjesna zajednica Vinica godinama se bori s nedostatkom vode iako se nalazi u blizini jezera i vodovoda koji s obližnjih brda vodu odvodi u Hrvatsku.

Dok je do 2014. godine bio izaslanik u državnom Domu naroda Krunoslav Vrdoljak je koristio izaslaničko pravo i postavljao pitanja o ovom sporu. On smatra da bi dvije općine trebale dobivati godišnje oko 25 milijuna maraka od Hrvatske elektroprivrede za korištenje vode iz Buškog blata.

''Tolika je šteta što se ne koristi plodno tlo'', kaže Vrdoljak i objašnjava da bi taj novac mnogo značio za zajednice s jednom od najvećih stopa iseljavanja stanovništva u BiH: Možete li zamisliti šta bi to značilo za ove dvije općine koje su postale sirotinjske.

Poput većine sugovornika portala Žurnal, Vrdoljak kaže kako je stekao dojam da se ovaj problem namjerno ne želi riješiti.

Iz odgovora Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nakon izaslaničkih pitanja, Vrdoljak nije saznao ono što do tada već nije znao. Nikakav ugovor o korištenju vode iz Buškog jezera ne postoji između BiH i Hrvatske elektroprivrede odnosno države Hrvatske.

Ugovor iz Herceg-Bosne

Jedini ugovor koji je Hrvatska elektroprivreda potpisala za korištenje vode je onaj iz posljednjih dana Herceg-Bosne. Na osnovu njega je hidroelektrana Orlovac plaćala dvije naknade, 0,0078 tadašnjih njemačkih maraka po metru četvornom potopljenog zemljišta i 0,00078 maraka po kubnom metru vode u jezeru.

Način plaćanja vode iz jezera promijenjen je Zakonom o hidroakumulacijama Federacije iz 2002. godine. Umjesto zemljišta i vode, naknada se obračunava po količini proizvedene struje odnosno 0,005 maraka po kilovat-satu.

Izmjenama zakona 2009. godine naknada je povećana na 0,01 marku po proizvedenom kilovat-satu struje.

Bivši federalni parlamentarac iz Livna Ante Čolak godinama je zagovarao povećanje naknade ali i dalje smatra da je naknada za korištenje vode nedovoljna. Objašnjava da je u vrijeme Jugoslavije naknada bila regulirana sporazumom dvije državne elektroprivrede koji je bio ovjeren u državnoj skupštini.

''Dio energije je dobivala BiH a lokalne zajednice su dobivale naknade po dvije osnove'', objašnjava Čolak i dodaje da su naknade bile “kudikamo izdašnije”.

Sporazum koji je potpisan 1995. godine nikada nisu usvojila općinska vijeća, kaže Čolak.

S obzirom da je zbog gradnje jezera iseljeno oko 20.000 ljudi Čolak smatra da bi najpravednija raspodjela bila udio u proizvedenoj struji. On također smatra da bi naknada koju Hrvatska elektroprivreda plaća dvjema općinama trebala iznositi 25 do 30 milijuna maraka godišnje.

Tema za sjednicu

''Nitko ne osporava da je Hrvatska bila investitor u gradnji jezera ali oni godišnje imaju više od 100 milijuna maraka čiste dobiti'', kaže Čolak i dodaje da zbog jezera pojedina naselja imaju problem s poplavama.

U analizi površina, slivova i količina vode za hidroelektranu Orlovac napravljenoj u općini Tomislavgrad 2010. godine ističe se kako je zbog neizgrađenih objekata za poboljšanje režima voda u Duvanjskom polju samo 2010. godine bilo više od 1,6 milijuna maraka štete zbog poplava.

Objektima u BiH Hrvatska elektroprivreda upravlja preko firme Crpna stanica Buško blato koja je registrirana u BiH. Koliko je zbunjujući ovaj slučaj pokazuje i primjer iz 2013. godine kada je Crpna stanica raspisala tender za remont turbine na koji su se prijavile dvije kompanije iz Karlovca. Jedna od kompanija nezadovoljna rezultatom tendera žalila se hrvatskoj Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javnih nabavki. Ova je komisija morala odbiti žalbu i objasniti hrvatskoj kompaniji da je Crpna stanica registrirana u BiH i da nemaju nadležnost da odlučuju o njihovim javnim nabavkama.

U studenom 2016. godine ovo pitanje konačno je došlo na dnevni red državnih vlasti. Predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić najavio je da će na sljedećoj zajedničkoj sjednici dvije državne vlade BiH i Hrvatske pokrenuti pitanje korištenja vode iz Buškog jezera.

Potvrdio je kako ne postoji međudržavni sporazum o korištenju Buškog blata, navodi Žurnal i dodaje kako je na sastanku Zvizdića i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Bruxellesu sredinom prosinca 2016. godine dogovorena zajednička sjednica vlada krajem ožujka 2017. godine.