HBŽ
Kako izgleda život uz minska polja?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Hercegbosanska županija i dalje je jedna od najzagađenijih minama u Bosni i Hercegovini, i pored toga što Hercegbosanske šume godinama ulažu sredstva u dominiranje šumskih površina.
Pročitajte još
Žitelji Čaprazlija u Livanjskom polju žive podno planine, ali u planinu ne smiju upravo zbog minskog polja. Ipak, stanovnik Niko Hrgović u blizinu tog minama zagađenog područja, koje ničim nije obilježeno, ide čistiti teren od raslinja.
''Ogroman je rizik, ali idem čistit tu, ali tko zna što će sa mnom bit. Možda odletim gore'', kazao je Niko.
Stanovnica Milka Đapić Jurišić tvrdi kako su se stanovnici navikli.
''Možda nije pametno, ali opustiš se malo više nego što treba. I ako dođu prijatelji upozoravam da dalje ne idu'', tvrdi ona.
Hercegbosanska županija je još uvijek rekorder po veličini miniranih površina.
Direktor ŠGD Hercegbosanske šume, Branko Ivković, naveo je da je procjena kako je minirano nekih 35 tisuća hektara područja.
''Nešto oko 22 tisuće hektara šumskog zemljišta i 13 tisuća hektara goleti, pašnjaka'', navodi on.
ŠGD Hercegbosanske šume do sada je u projekte deminiranja na ovom području uložilo oko osam milijuna maraka vlastitih sredstava. Priznaju to i u BH MAC-u, ali kraj tome poslu se još niti ne nazire, iako bi, prema usvojenoj strategiji, cijela BiH trebala biti očišćena od mina do 2025. godine.
''Ako se ne uključe sve razine vlasti u BiH da pomognu u deminiranju i financijski i kroz opremanje ekipa državnih, vladinih institucija, mislim da bi taj rok bio produžen'' kazao je direktor BH MAC-a, Saša Obrdović.
Iako zbog velikog miniranog terena Hercegbosanske šume trpe velike troškove u poslovanju, pogotovo još u slučaju pojave požara, tom poduzeću još po jednoj, mnogo pozitivnijoj, stvari nema ravnoga u BiH.
''Naša prosječna cijena svih drvnih sortimenata je najniža u BiH, ne u Federaciji, nego u BiH'', kaže je Ivković.
