Kako nam Erdogan maže oči s ulaganjima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan boraveći u Sarajevu članovima Predsjedništva rekao je kako su, kada se pogleda veličina zemlje i broj stanovnika, turske investicije najobimnije su u BiH u odnosu na zemlje regije.

Tom izjavom, turski predsjednik, koji je jednom izjavio kako mu je Alija Izetbegović ostavio Bosnu u amanet, zamazao je oči javnosti hvaleći se veličinom ulaganja uokvirujući ih u određene parametre.

Erdogan je nakon susreta sa članovima Predsjedništva rekao kako je obujam trgovinske razmjene između dvije zemlje oko 500 milijuna dolara, ali da ta razmjena može biti povećana.

No, službene brojke govore kako Turske nema ''ni na mapi'' kad su u pitanju strana ulaganja. Prema posljednjim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, prošle godine najviše novca u ekonomiju Bosne i Hercegovine uložila je Rusija.

Ukupne direktne strane investicije u BiH od siječnja do rujna 2014. godine iznosile su 554,5 milijuna KM, odnosno 283,5 milijuna eura. Od te svote investitori iz Rusije su uložili 186,3 milijuna KM, a nakon toga slijede Velika Britanija sa 110,9 milijuna, Austrija 49,4 i Luksemburg sa 43,6 milijuna KM stranih investicija.

U informaciji, koju je prenijela i turska agencija Anadolija, stoji kako su, osim ovih zemalja, prošle godine najviše novca u BiH donijeli investitori iz Hrvatske, i to 38,5 milijuna KM, Švicarske 21,4, Nizozemske 21, Kuvajta 20,9 i iz Slovenije 20,5 KM.

Službeni podaci Centralne banke BiH iz kolovoza prošle godine za 2013. godinu govore kako su ukupna direktna strana ulaganja u BiH, na kraju 2013. godine iznosila 11 milijardi.

''Ukupno stanje direktnih stranih ulaganja na kraju 2013. iznosilo je 5.6 milijardi eura ili 11 milijardi KM, a najveći iznos se i dalje odnosi na Austriju (2.6 milijardi KM ili 1.3 milijarde EUR), Srbiju (2 milijarde KM ili 1 milijardu EUR) i Hrvatsku (1.4 milijarde KM ili 733 miliona EUR)'', naveli su Centralna banka i Agencija za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini, a Turske nema među deset najvećih ulagača.

No, nema Erdoganove zemlje ni na popisu najznačajnijih i najvećih bilateralnih donatora čiji popis predvodi SAD, a slijede Njemačka, Švicarska, Nizozemska, Norveška, Švedska i Italija, dok su najveće multilateralne agencije EU, UNDP i Svjetska banka, kao i Europska investiciona banka (EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Najavio je turski predsjednik da će se nakon posjete napraviti rezime kako poboljšati suradnju u oblasti namjenske industrije i turizma te istaknuo kako je Turska odlučna smanjiti deficit između dvije zemlje kada je u pitanju uvoz i izvoz najavljujući da će se tursko ulaganje u BiH i dalje nastaviti posebno putem Turske razvojne agencije (TIKA).

Dodao je kako smatra da dvije zemlje mogu surađivati i u industriji namještaja imajući u vidu činjenicu da BiH ima velika šumska bogatstva, te da je Turska je zainteresirana i za ulaganja u proširenju sarajevskog aerodroma. Nabrojavši planove rekao je kako je zbog njih ova posjeta konstruktivna zaboravivši da su zbog turskog avio-prijevoznika BH Airlinesu podrezana krila.

Nazočeći potpisivanju kreditnih zaduženja 50 malih i srednjih poduzeća u ZiraatBank BH, Erdogan je rekao kako je s njim u Sarajevu boravilo 100 gospodarstvenika te kako su krediti u ovoj banci, s kreditnom linijom od ukupno 50 milijuna eura, otvoreni za sve.