Kako se manipulira podacima o broju zaposlenih u Federaciji BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Jedan od fokusa Reformske agende je smanjenje nezaposlenosti u zemlji. Stoga, ne čudi građane da je u fokusu političara na vlasti da iznose podatke o porastu broja zaposlenih tijekom njihovog mandata. Ono što bi građane ipak moglo začuditi je zašto premijer FBiH koristi podatke Porezne uprave FBiH, a ne Federalnog zavoda za statistiku, tijela čija je svrha da bude najznačajniji službeni izvor informacija u Federaciji.

U listopadu 2016. premijer Federacije Fadil Novalić je izjavio da je za 18 mjeseci njegovog mandata broj zaposlenih porastao za gotovo 25000. Prema njegovim tvrdnjama, to su podaci Porezne uprave FBiH koji su dostupni javnosti. U studenom 2016. izjavio je da je taj broj 26902, te da brojni drugi podaci koji se pojavljuju u javnosti nisu točni. U čemu je problem sa ovim tvrdnjama?

''Prvo, podaci koji su dostupni javnosti nisu podaci Porezne uprave, već Federalnog zavoda za statistiku, što je sasvim prirodno. Drugo, podaci ove dvije institucije se veoma razlikuju, toliko da je nevjerojatno da premijer jednostavno odlučuje koristiti one koji mu više odgovaraju, ignorirajući službene podatke Federalnog zavoda za statistiku (FZS)'', piše reforma.ba.

Što govore podaci FZSa?

FZS na svom siteu redovno objavljuje mjesečne statističke preglede u kojima se mogu naći detaljni podaci o broju zaposlenih u Federaciji. Podaci su dostupni za analizu i objavljuju se u više formata, što olakšava njihovu obradu. Prema ovim podacima, broj zaposlenih je u ožujku 2015. godine iznosio 446304, a u studenom 2016. godine (posljednji dostupni podatak) 463731.

Jednostavnom aritmetičkom operacijom dolazimo do zaključka da se za vrijeme mandata Novalićeve vlade broj zaposlenih povećao za 17427, ili skoro 17 i pol tisuća. Dakle, gotovo 10 tisuća manje nego što to tvrdi Novalić.

Dodatno, reforma.ba naglašava da se uspoređivanjem podataka na ovaj način (od mjeseca ožujka 2015. do studenog 2016.) dobiva iskrivljena slika o povećanju broja zaposlenih. Točniju sliku dobivamo uspoređivanjem podataka po kvartalima ili mjesecima 2015. i 2016. godine. Tako npr. možemo vidjeti da je u studenom 2016. u odnosu na studeni 2015. godine zaposlenost porasla za 10125.

Pružanjem egzaktnih podataka pomažemo i novinarima i bh. javnosti da dobiju pravu sliku o rezultatima reformi koje se sprovode u okviru Reformske agende.

Koliko se podaci FZSa i Porezne uprave razlikuju?

Jedino što se može naći na siteu Porezne uprave vezano za broj zaposlenih je priopćenje za javnost objavljeno 27. prosinca 2016. u kome se objašnjava da Porezna uprava na osnovu svojih evidencija na mjesečnom nivou izvještava Vladu FBiH i ostale institucije o broju zaposlenih.

U tekstu postoje samo dva podatka za siječanj i veljača 2016. godine koji se znatno razlikuju od podataka FZSa:

Dakle, podaci za siječanj FZSa i Porezne uprave se razlikuju za nešto više od 30 tisuća zaposlenih a za studeni za čak preko 40 tisuća zaposlenih! U medijima se moglo čuti da je razlika rezultat toga da Porezna uprava u broj zaposlenih uključuje i lica koja su angažirana po ugovoru o djelu, što su oni demantirali u gore navedenom priopćenju.

Sam Novalić je u novogodišnjem intervjuu izjavio da se podaci razlikuju, jer FZS ne registrira promjene u firmama koje upošljavaju manje od 10 radnika. Kakvo god da je metodološko objašnjenje, neodgovorno je prema građanima ne služiti se službenim podacima institucije koja se bavi statistikom, i čiji su podaci dostupni javnosti, a to je Federalni zavod za statistiku.